5 savjeta koji ti mogu pomoći da postaneš jutarnja osoba

Info
5 savjeta koji ti mogu pomoći da postaneš jutarnja osoba

Još jedan alarm, još pet minuta sna i onda trčanje na predavanje? Ako ti jutra teško padaju, nisi jedini. Dobra vijest je da uz nekoliko jednostavnih promjena možeš lakše ustajati, imati više energije i započeti dan bez borbe s alarmom.

Psihologinja i stručnjakinja za bihevioralnu medicinu spavanja Michelle Drerup objašnjava da promjene svakodnevnih navika mogu pomoći da prilagodimo svoj raspored spavanja i lakše se naviknemo na rano ustajanje. Evo pet savjeta koji ti mogu pomoći u tome.

1. Postepeno pomjeraj vrijeme odlaska na spavanje

Ako želiš ranije ustajati, prvi korak je da počneš ranije ići na spavanje. Ipak, nemoj očekivati da ćeš se, ako si navikao ostajati budan do ponoći, odjednom moći uspavati u 22 sata.

Umjesto toga, pokušaj nekoliko dana zaredom otići na spavanje 15 do 20 minuta ranije nego inače. Nakon nekoliko dana pomjeri vrijeme spavanja za još 15 minuta i nastavi tako dok ne postigneš željeni raspored.

Cilj je da svake noći spavaš između sedam i devet sati, koliko se preporučuje većini odraslih osoba. Postepene promjene lakše je održati nego naglo mijenjanje navika.

2. Uvedi večernju rutinu

Način na koji provodiš posljednji sat prije spavanja može značajno utjecati na to koliko ćeš brzo zaspati.

Pokušaj barem sat vremena prije odlaska u krevet prigušiti svjetla i odložiti telefon. Umjesto pregledanja društvenih mreža ili gledanja uzbudljivih filmova, izaberi nešto što će te opustiti. Možeš pročitati nekoliko stranica knjige, istuširati se toplom vodom ili poslušati umirujuću muziku.

Kada mozgu daš dovoljno vremena da se smiri, lakše ćeš zaspati i pripremiti se za kvalitetniji san.

Najvažnije je da pronađeš rutinu koja ti odgovara i da je se pokušavaš pridržavati svake večeri.

3. Iskoristi jutarnju dnevnu svjetlost

Jutarnja svjetlost može ti pomoći da se razbudiš i postepeno prilagodiš organizam ranijem ustajanju.

Naše tijelo ima unutrašnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji reguliše kada se osjećamo pospano, a kada budno. Izlaganje dnevnoj svjetlosti ujutro pomaže tijelu da prepozna da je počeo novi dan.

Zato, kada ustaneš, pokušaj otvoriti prozore, izaći na balkon ili prošetati nekoliko minuta na otvorenom. Ako imaš vremena, kratka jutarnja šetnja može biti odličan način da započneš dan.

Boravak na dnevnoj svjetlosti tokom dana također je koristan jer pomaže održavanju prirodnog ritma spavanja i budnosti.

4. Učini jutra ugodnijim

Ako ti je prvo što osjetiš nakon buđenja želja da se vratiš u krevet, pokušaj pronaći nešto čemu ćeš se ujutro radovati.

To može biti omiljena kafa ili čaj, ukusan doručak, nekoliko minuta uz knjigu ili slušanje muzike dok se spremaš za fakultet. Ne moraš odmah početi dan učenjem ili obavezama. Dovoljno je da uvedeš neku malu aktivnost zbog koje će ti ustajanje biti manje naporno.

Kada jutro povežeš s nečim prijatnim, lakše ćeš se motivisati da ustaneš iz kreveta. Vremenom ti jutarnja rutina može postati dio dana kojem se raduješ, umjesto nečega što pokušavaš odgoditi pritiskom na dugme za odgodu alarma.

5. Budi dosljedan svom rasporedu

Jedan od najvažnijih koraka u stvaranju zdravih navika spavanja jeste dosljednost. Ako svaki dan ustaješ u različito vrijeme, tijelu može biti teže da se navikne na određeni ritam.

Zato pokušaj ustajati približno u isto vrijeme, čak i vikendom. To ne znači da se nikada ne smiješ duže zadržati vani ili odspavati malo duže tokom slobodnog dana. Važno je samo da takva odstupanja ne postanu svakodnevna navika.

Ako nekoliko dana zaredom ostaješ budan do kasno i spavaš do podne, može ti biti teže vratiti se na raniji raspored.

Dosljednost ne znači da moraš imati savršen raspored svakog dana, nego da se nakon povremenih odstupanja vratiš svojim uobičajenim navikama.

Zašto nekim ljudima rano ustajanje jednostavno ne odgovara?

Nisu svi ljudi prirodno jednako aktivni ujutro. Na to djelimično utječe naš hronotip, odnosno prirodna sklonost da budemo budniji u određeno doba dana.

Neki ljudi se lako bude rano i najviše energije imaju ujutro, dok drugi postaju produktivniji tek poslijepodne ili navečer. Genetika može imati važnu ulogu u tome, pa nije uvijek stvar samo u disciplini ili nedostatku motivacije.

Ako ti više odgovara kasnije lijeganje i ustajanje, a takav raspored se uklapa u tvoje obaveze i omogućava ti dovoljno sna, nema potrebe da ga mijenjaš samo zato što drugi ljudi ustaju rano.

Problem nastaje kada kasno lijeganje nije usklađeno s obavezama, poput ranih predavanja ili posla, zbog čega redovno spavaš manje nego što ti je potrebno.

Zdrave navike spavanja mogu pomoći da postepeno promijeniš svoj ritam. Međutim, ako i nakon uvođenja tih navika imaš velike poteškoće s ustajanjem ili se stalno osjećaš umorno uprkos dovoljnom broju sati sna, korisno je razgovarati sa stručnjakom za spavanje.

health.clevelandclinic.org

Podijeli članak: