Brucoš si i ne poznaješ nikoga: Kako preživjeti prve sedmice na fakultetu

Dolazak na fakultet predstavlja jednu od najvećih prekretnica u životu mlade osobe. Nakon godina provedenih u poznatom okruženju srednje škole, gdje ste poznavali svaki kutak hodnika i većinu lica, odjednom se nalazite u prostranom amfiteatru okruženi potpunim strancima. Ako ste se pritom preselili u novi grad, taj osjećaj dezorijentisanosti može biti još intenzivniji. Tišina u iznajmljenom stanu ili studentskoj sobi često pojačava misao da su svi ostali već pronašli svoje društvo, dok vi stojite po strani. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija.

Privid tuđe sigurnosti: Zašto prve sedmice djeluju usamljenije nego što jesu

Kada uđete u hol fakulteta tokom prvih dana oktobra, primijetit ćete grupe studenata koji se glasno smiju i razgovaraju. Prirodna reakcija jeste pomisao da svi već imaju nerazdvojne prijatelje, dok ste vi jedini koji ne poznaje nikoga. U psihologiji se ovo često naziva iluzijom transparentnosti i socijalnim prividom. Većina tih grupa zapravo su ljudi koji su se upoznali prije samo petnaest minuta, u redu za upis ili ispred zgrade fakulteta. Oni samo nastoje prikriti vlastitu nesigurnost i strah od odbacivanja.

Prve sedmice nose specifičnu težinu jer se suočavate s višestrukim promjenama u isto vrijeme. Prilagođavanje na akademski sistem rada, traženje prave učionice, snalaženje u javnom prevozu i kuhanje vlastitih obroka troše veliku količinu mentalne energije. Zbog toga se osjećaj usamljenosti čini većim nego što zaista jeste. Važno je prihvatiti da je taj osjećaj prolazan i potpuno prirodan dio procesa odrastanja i prilagođavanja.

Gdje se ljudi zaista upoznaju: Zaboravite na filmske klišee

Mnogi brucoši očekuju da će najboljeg prijatelja sresti na nekoj velikoj brucoškoj zabavi, uz glasnu muziku i gužvu. Iako su takvi događaji zabavni, stvarna i trajna prijateljstva rijetko nastaju u takvom ambijentu. Ljudi se na fakultetu najčešće povezuju kroz sasvim obične, svakodnevne i pomalo haotične situacije.

1. Redovi u studentskoj službi i ispred biblioteke

Čekanje u redu za predaju dokumenata ili preuzimanje indeksa idealna je prilika za probijanje leda. Svi prisutni dijele istu muku: ne znaju koji formular treba popuniti, pitaju se zašto red sporo teče i brinu hoće li stići na predavanje. Jednostavno pitanje upućeno osobi ispred ili iza vas, poput pitanja o uplatnici ili rasporedu sala, može započeti razgovor koji će trajati satima.

2. Pauze između predavanja u amfiteatru

Prije nego što profesor uđe ili tokom pauze od petnaest minuta, atmosfera u sali je opuštenija. Umjesto da odmah izvadite telefon i gledate u ekran kako biste izgledali zauzeto, pogledajte oko sebe. Osoba koja sjedi pored vas vjerovatno osjeća istu nelagodu. Postavljanje jednostavnog pitanja o tome odakle dolazi ili kako joj se čini predmet sasvim je dovoljan podsticaj za ugodan razgovor.

3. Zajednički zadaci i vježbe

Fakultetski programi često uključuju seminarske radove, laboratorijske vježbe ili grupne projekte. Kada asistent kaže da se podijelite u parove, nemojte čekati da ostanete posljednji. Okrenite se prema prvom kolegi do sebe i predložite saradnju. Rad na zajedničkom cilju brzo ruši barijere jer vas povezuje zajednička obaveza.

Praktični koraci za snalaženje u novom gradu

Ako ste došli na studije u Sarajevo, Tuzlu, Mostar, Banju Luku ili Bihać, grad vam u početku može djelovati hladno i nepregledno. Kako biste se osjećali sigurnije, primijenite nekoliko jednostavnih navika:

• Istražite neposrednu okolinu: Prvih dana pronađite najbližu prodavnicu, pekaru, apoteku i kopirnicu. Kada ovladate svojim neposrednim kvartom, osjećat ćete veću kontrolu nad situacijom.
• Koristite javni prevoz bez straha: Čak i ako promašite stanicu ili uđete u pogrešan tramvaj ili autobus, to je samo prilika da bolje upoznate grad. Pitajte prolaznike za smjer, ljudi su uglavnom spremni pomoći studentima.
• Učlanite se u fakultetske sekcije i udruženja: Studentske organizacije, debatni klubovi, sportski timovi ili volonterske sekcije okupljaju ljude sa sličnim interesovanjima. Tu se nova poznanstva sklapaju prirodno, bez pritiska.
• Uključite se u studentske online grupe: WhatsApp, Viber i Facebook grupe vaše godine služe za razmjenu materijala i informacija. Ponekad postavljanje pitanja o literaturi ili dijeljenje korisne bilješke može biti prvi korak ka sklapanju prijateljstva.

Budite strpljivi prema sebi

Prijateljstva se ne grade preko noći. Ljudi s kojima provedete prvu sedmicu možda neće biti vaše društvo na završnoj godini, i to je sasvim u redu. Socijalni krugovi na fakultetu se mijenjaju, šire i prilagođavaju kako prolaze semestri i kako bolje upoznajete sebe i druge. Nemojte forsirati bliskost po svaku cijenu, ali ostanite otvoreni za komunikaciju. Svaki drugi brucoš u vašoj sali dijeli potpuno iste brige, samo čeka nekoga ko će prvi reći obično i toplo pozdravno pitanje.

studomat.ba