Inicijativa građanki i građana Mostara podnijela prijedlog za imenovanje ulica po ženama
Inicijativa “Mir sa ženskim licem” je aktivistički ženski pokretkoji u BiH djeluje od 2013. godine, a koji otvara i vodi procese suočavanja s prošlošću i njeguje kulturu sjećanja na postignuća, iskustva i stradanja žena u prošlosti i danas. Krajem 2021. godine Inicijativa je pokrenula kampanju “100 žena – 100 ulica po ženama” kojom se želi ukazati na drastičnu rodnu nejednakost u imenovanju ulica po zaslužnim osobama iz naše prošlosti.
Istraživanje je pokazalo da svega 2,82% ulica u Bosni i Hercegovini nosi naziv po ženama, a jedna od lokalnih zajednica sa najmanjim procentom je Mostar, sa svega 0,5% ulica nazvanih po ženama i sa najvećim procentom ulica nazvanih po muškarcima (75,13%).
Vođene tom informacijom, a shodno saznanjima da Gradsko vijeće Grada Mostara u narednom periodu planira imenovanje novih ulica, posebno u naseljima i dijelovima grada koji trenutno nemaju službene nazive, članice Inicijative građanki i građana Mostara dostavile su nadležnima prijedloge imena ulica.
-Prijedlog je temeljen na važnim i zaslužnim ženama iz historije Mostara i Bosne i Hercegovine. Smatramo da je pravo vrijeme da Mostarke, koje su svojim životom, obrazovanjem, znanstvenim, kulturnim i društvenim doprinosom obilježile naš grad, dobiju zaslužena imena ulica. Nadamo se da će nadležna tijela uzeti u razmatranje naš prijedlog i na taj način prepoznati značaj uloge žena u razvoju društva, obrazovanju i kulturi Mostara. Također se nadamo da nadležna tijela neće prilikom imenovanja ulica ženama dodjeljivati samo rubne i manje vidljive ulice, već da će im dodijeliti centralne i prepoznatljive lokacije, gdje će njihova imena imati vidljiv i trajni značaj u gradskom prostoru Mostara, stoji u saopštenju Inicjative.
Članice Inicjjative su kao prijedlog dostavile sljedeća imena:
- Ulica Sestara Nuri Hadžić
Sestre Nadžida, Bahrija i Rabija i Zineta Nuri Hadžić, kćerke mostarskog književnika Osmana Nuri Hadžića, ostavile su snažan pečat u kulturnom, obrazovnom i društvenom životu Mostara i šire Bosne i Hercegovine.
Nadžida Hadžić Novak (1906–2001) bila je jedna od najobrazovanijih žena svog vremena. Diplomirala je filozofiju na Sorboni i bila među prvim muslimankama na poziciji sutkinje porotnice Okružnog suda u Mostaru. Aktivno je radila na emancipaciji i prosvjećivanju žena kroz Muslimansku javnu biblioteku.
Bahrija Nuri Hadžić (1904–1993) bila je prva operska diva iz Bosne i Hercegovine. Studirala je pjevanje u Beču, a karijeru gradila u Bernu i Beogradu, gdje je ostvarila brojne glavne operne uloge. Gostovala je na evropskim scenama, a publiku je osvajala raskošnim glasom i scenskom izražajnošću.
Rabija Nuri Hadžić (1908–1978) bila je profesorica i etnografkinja. Nakon rada u školstvu i prevodilaštvu u Mostaru, posvetila se istraživanju narodnih umotvorina. Objavila je zbirku Poslovice i uzrečice iz Bosne i Hercegovine (1964), čime je ostavila dragocjen doprinos očuvanju usmene tradicije i kulturne baštine.
Zineta Nuri Hadžić, radila kao službenica u sudu.
- Ulica Smilje Mučibabić (1912–2006)
Smilja Mučibabić bila je biologinja i osnivačica Katedre za biologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Rođena u Mostaru 1912. godine. Kasnije je postala prva dekanica Prirodno–matematičkog fakulteta. Njen znanstveni i pedagoški rad značajno je unaprijedio biologiju u BiH.
- Ulica Kornelije Rakić (1879–1952)
Kornelija Rakić bila je jedna od prvih doktorica u Mostaru. Radila je više od 30 godina u službi javnog zdravstva i kao voditeljica Odjela za žene i rodilište. Njezin rad poboljšao je zdravstvenu zaštitu žena u Mostaru.
- Ulica Ravijojle Kolak (1923–2006)
Ravijojla Kolak bila je prva upraviteljica Arhiva Grada Mostara. Kasnije je u Muzeju Hercegovine osnovala Odjel književnosti u Spomen-kući Svetozara Ćorovića. Njezin rad očuvao je kulturnu i povijesnu baštinu Mostara.
- Ulica Blaženke Cigić Milić (1939–2021)
Blaženka Milić bila je istaknuta operna pjevačica, dugogodišnja prvakinja Opere HNK u Zagrebu. Rođena je u Mostaru i zapamćena po sopran izvedbama. Njezin glas i umjetnički doprinos ostavili su trag u opernoj umjetnosti.
- Ulica Ksenije Milošević (1933–1992)
Ksenija Milošević bila je lingvistkinja iz Mostara. Završila je Trgovačku akademiju u Sarajevu. Posvetila se proučavanju jezika i obrazovanju mladih. Zbog izuzetnog uspjeha dobila je stipendiju i upisala Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je studirala srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost, diplomiravši 1961. godine. Od 1982. godine bila je redovna profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Također je radila kao lektor na Slavističkom institutu u Göttingenu između 1965. i 1967. godine.
- Ulica Nevenke Preka-Lipold (1923–2011)
Nevenka Preka-Lipold bila je stručnjakinja u hemiji i hidrotehnici. Rođena je u Mostaru 1923. godine. Radila je na istraživanju kvaliteta voda i zaštiti rijeka Vrbasa i Save. Njena akademska karijera uključivala je rad na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Njena istraživanja vezana za zagađenje Sredozemnog mora objavljena su 1986. godine u prestižnom međunarodnom časopisu IWA Publishing.
- Ulica Marije Đukanović (1923–1983)
Marija Đukanović bila je orijentalistica, turkologinja i folkloristica. Rođena u Mostaru 1923. godine. Specijalizirala se u Parizu, a njen rad obogatio je proučavanje turske književnosti i narodnog stvaralaštva. Bila je uzorna profesorica i znanstvenica.
- Ulica Ilduze Bubić-Huković (1927–2005)
Ilduza Bubić-Huković bila je profesorica anatomije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Rođena je u Mostaru 1927. godine. Osnovala je antropološki laboratorij i objavila oko 40 znanstvenih radova. Vodila je edukaciju brojnih studenata i bila cijenjena u svojoj struci.
- Ulica Pauline Loose (1913–2014)
Paulina Loose bila je istaknuta nastavnica i dirigentica u muzičkom obrazovanju Mostara. Vodila je Muzičku školu I. i II. stupnja od 1950. do 1973. godine. Kroz svoj rad unaprijedila je pijanističku i orkestarsku tradiciju.
- Ulica Nevenke Gelineo (1913–1990)
Nevenka Gelineo bila je profesorica i posljednja direktorica Učiteljske škole u Mostaru. Rođena je u Mostaru. Diplomirala je antropogeografiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavala je u više gimnazija i školskih ustanova.
- Ulica Amele Dizdarević (1969–2007)
Amela Dizdarević bila je istaknuta mostarska rukometašica. Karijeru je započela u klubu “Galeb”, a kasnije igrala za klubove u Splitu, Zagrebu i Njemačkoj. Osvojila je četiri prvenstva i jedan Evropski kup.
- Ulica Astride Bugarski (1937–2025)
Astrida Bugarski bila je geografkinja i etnologinja, zaposlena u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Specijalizirala se za seosko graditeljstvo i pokućstvo. Tokom karijere napredovala je do muzejske savjetnice. Ulica nosi njezino ime zbog značajnog doprinosa etnologiji i muzejskoj djelatnosti.
- Ulica Elizabet Rado (1899–1986)
Elizabet Rado rođena je u Mostaru. Bila je pjevačica i mentor mnogim budućim opernim umjetnicima. Karijeru je ostvarila u Beču i postala cijenjena pedagoginja pjevanja. Njezini učenici nastupali su u prestižnim opernim kućama u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Smatra se najvećim autoritetom u pedagoškom radu u muzici.
- Ulica Emire Mire Tuce (1929–1999)
Emira Mira Tuce bila je istaknuta atletičarka. Postavila je brojne državne rekorde i osvojila mnoge nagrade u atletici. Bila je reprezentativka Jugoslavije od 1949. do 1956. godine. Nakon završetka sportske karijere dugo je bila atletski sudija.
- Ulica Memnune Vile Bogdanić (1934–2004)
Memnuna Vila Bogdanić bila je prva akademska umjetnica iz Mostara. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu i završila postdiplomski studij. Njena umjetnost bila je prepoznata u zemlji i inostranstvu.
- Ulica Dore Pfanova (1897–1989)
Dora Pfanova bila je pjesnikinja, prevoditeljica i književnica. Rođena 30. 10. 1897. godine u Zemunu, djetinjstvo je provela u Mostaru, a školovanje nastavila u Sarajevu, gdje je završila realnu gimnaziju. Nakon mature, studirala je romanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala iz psihologije. Veći dio svog života provela je u Zagrebu, gdje je radila kao profesorica francuskog jezika i filozofije, a paralelno se bavila književnim i prevoditeljskim radom. Pfanova se istaknula kao jedna od prvih pjesnikinja na ovim prostorima koja je prihvatila formu pjesme u prozi.
- Ulica Šefike Bjelevac Nesterin (1894–1927)
Šefika Bjelevac (1894–1927) bila je bosanskohercegovačka književnica i učiteljica. Rođena je u Sarajevu, gdje je završila osnovnu i učiteljsku školu, a kasnije radila kao učiteljica u Mostaru i Stocu. Pisala je pjesme koje su objavljivane u časopisima koristeći nadimak Nesterin, što znači “divlja bijela ruža”. Osnovala je društvo „Osvitanje“ 1919. godine, koje je pomagalo nezaposlenim djevojkama, te je svojim radom i djelima ostavila trajan trag u kulturnom životu Bosne i Hercegovine.
- Ulica Božene Lušicky (1904-1996)
Božena Lušicky, rođena 7. jula 1904. godine u Batujama, bila je istaknuta internistica koja je svoj profesionalni život posvetila internoj medicini, osobito hematologiji i dijetetici. Studij medicine započela je u Ljubljani, a diplomirala u Zagrebu 1930. godine. Radila je na brojnim pozicijama, uključujući voditeljicu odjela interne medicine i direktoricu Opće bolnice „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru. Njezin stručni rad, predanost pacijentima i doprinos medicinskoj zajednici prepoznati su brojnim nagradama i odlikovanjima, a umrla je u Mostaru 6. septembra 1996. godine.
- Ulica Prvih mostarskih maturantica – U čast Fatime Brkić, Danice Strelac, sestara Bergman, Darinke Knežević
Fatima Brkić – Rođena 1916. godine u Mostaru, jedna od prvih muslimanki koja je položila ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji. Bila je redovna i vrijedna učenica te je pokazala predanost obrazovanju. Bila je studentica medicine kada je stradala u Drugom svjetskom ratu.
Danica Strelec – Kći Josipa Streleca, gradskog vrtlara, rođena u Božjoj Kovini (Hrvatska). Tokom školovanja polagala je ispite privatno u različitim gimnazijama, uključujući Mostar, Banja Luku i Sarajevo. Ispit zrelosti položila je 1920. godine u ljetnjem roku
Sestre Bergamn – Marija, Berta i Lujza – Istaknute učenice Velike gimnazije u Mostaru. Marija je postala prva doktorica nauka u BiH, dok je Berta bila ljekarka a Lujza farmacetukinja. Njihov uspjeh simbolizira napredak žena u Mostaru u ranom 20. stoljeću.
Darinka Knežić – Kći Luke Knežića, trgovca, prva srpska maturantkinja Velike gimnazije u Mostaru. Privatno je polagala razredne ispite do šestog razreda, dok je završne razrede pohađala redovno. Ispit zrelosti položila je 1921. godine u ljetnjem roku.
Članice Inicijative građanki i građana Mostara očekuju da će ovi prijedlozi biti usvjeni i da će njihov grad dati dorpinos vidljivosti postignuća žena.