Šta je "brain fog" i kako se izboriti sa tim?

Info
Šta je "brain fog" i kako se izboriti sa tim?

Jesi li ikada ušao u sobu i zaboravio zašto si došao ili pokušao učiti, ali ti misli jednostavno nisu sarađivale? Taj osjećaj mentalne usporenosti i slabe koncentracije poznat je kao brain fog ili mentalna magla. Iako nije bolest sama po sebi, može otežati učenje, pamćenje i obavljanje svakodnevnih obaveza.

1. Budi strpljiv prema sebi

Kada se obaveze nagomilaju, a stres postane dio svakodnevice, nije neobično da zaboravljaš sitnice, gubiš tok misli usred razgovora ili se teško fokusiraš čak i na jednostavne zadatke. Povratak učenju ili poslu nakon vikenda također može biti izazovan.

Mentalna magla može se javiti iz različitih razloga, uključujući stres, umor i preopterećenost obavezama, ali i određena zdravstvena stanja, poput dugotrajnog COVID-a ili autoimunih bolesti.

Važno je da zbog toga ne budeš prestrog prema sebi. Mentalna magla ne znači da si lijen, nesposoban ili da se ne trudiš dovoljno. Ponekad je to znak da ti je potreban odmor ili da si preuzeo više obaveza nego što trenutno možeš podnijeti.

Dopusti sebi da usporiš, odgodi manje važne zadatke ili zatraži pomoć kada ti je potrebna. Ako se problemi s koncentracijom i pamćenjem nastave ili te zabrinjavaju, razgovaraj s ljekarom.

2. Uvedi svakodnevnu rutinu

Kada svaki dan izgleda potpuno drugačije, može biti teško organizovati obaveze i pratiti sve što trebaš uraditi. Jednostavna rutina može ti pomoći da smanjiš broj odluka o kojima moraš razmišljati i rasteretiš um.

Pokušaj uvesti jutarnju i večernju rutinu. Na primjer, odjeću za sutra možeš pripremiti navečer, a doručak isplanirati unaprijed. Tako ujutro nećeš morati razmišljati o svakoj sitnici.

Slično vrijedi i za učenje. Ako odrediš vrijeme za predavanja, učenje, obroke i odmor, lakše ćeš organizovati dan i izbjeći osjećaj da stalno nešto zaboravljaš.

Ne moraš napraviti savršen raspored. Dovoljno je da uvedeš nekoliko navika koje će ti olakšati svakodnevicu.

3. Pravi kratke pauze

Ako cijeli dan provodiš između predavanja, učenja, posla i drugih obaveza, lako je zaboraviti koliko je važno napraviti pauzu. Međutim, stalno prebacivanje s jednog zadatka na drugi može dodatno povećati osjećaj mentalnog umora.

Zato pokušaj između aktivnosti odvojiti pet do deset minuta za odmor. Ustani, protegni se, popij čašu vode, izađi na svjež zrak ili jednostavno nakratko odloži sve obaveze.

Ove kratke pauze daju ti priliku da se odmoriš od prethodnog zadatka i lakše usmjeriš pažnju na ono što slijedi.

Posebno ako dugo učiš, nemoj očekivati da ćeš biti jednako koncentrisan satima bez prekida. Ponekad ćeš više postići ako napraviš kratku pauzu nego ako nastaviš učiti dok si potpuno iscrpljen.

4. Koristi kalendar i podsjetnike

Pokušaj se sjetiti svih rokova za fakultet, termina predavanja, obaveza i stvari koje moraš kupiti. Ako sve pokušavaš držati u glavi, nije čudno da se osjećaš preopterećeno ili nešto zaboraviš.

Umjesto toga, iskoristi kalendar, aplikaciju za bilješke ili podsjetnike na telefonu. Zapiši rokove za seminarske radove, termine ispita i svakodnevne obaveze kako ne bi morao stalno razmišljati o tome šta još trebaš uraditi.

Možeš postaviti i ponavljajuće podsjetnike za zadatke koje redovno obavljaš, poput plaćanja računa ili sedmičnog planiranja obaveza.

Na taj način rasterećuješ um i ostavljaš više prostora za koncentraciju na ono što je zaista važno, bilo da je riječ o učenju, poslu ili slobodnom vremenu.

www.bbc.com

Podijeli članak: