Upisao si smjer koji ti se ne sviđa: kako znati je li rano za promjenu

Početak akademske godine za mnoge brucoše i starije studente donosi sudar očekivanja sa stvarnošću. Nakon mjeseci priprema za prijemne ispite i euforije oko upisa, ulazak u amfiteatar nerijetko prate zbunjenost, razočarenje ili osjećaj da ste napravili veliku grešku. Kada gradivo djeluje dosadno, profesori prestrogi, a okruženje strano, prirodno se javlja misao o odustajanju ili promjeni fakulteta. Ipak, važno je zastati i objektivno sagledati situaciju, jer svaka početna kriza ne znači nužno da ste odabrali pogrešan životni put.

Razlika između prve nelagode i pogrešnog izbora

Prvi semestar na bilo kojem univerzitetu nosi ogroman teret prilagođavanja. Akademski tempo potpuno je drugačiji od srednjoškolskog, zahtijeva znatno viši nivo samodiscipline, a socijalno okruženje se gradi ispočetka. Često se dešava da studenti pomiješaju nelagodu izazvanu promjenom sredine sa stvarnom averzijom prema struci.

Uvodni predmeti na prvoj godini obično su opšti, teorijski i obimni. Brucoši prava često očekuju debate u sudnici, a dočeka ih historija države i prava. Studenti informatike očekuju programiranje modernih aplikacija, a suočavaju se sa apstraktnom matematikom i elektrotehnikom. Ta faza može stvoriti lažan utisak o tome kako izgleda stvarna profesija. Nelagoda je najčešće prolazna reakcija na napor, strah od neuspjeha ili manjak motivacije usljed monotonih uvoda, dok je pogrešan izbor nešto znatno dublje i dugotrajnije.

Pitanja za samoprocjenu: analizirajte vlastite motive

Prije nego što donesete radikalne odluke, korisno je postaviti sebi nekoliko preciznih pitanja koja mogu razbistriti sliku:

• Da li vas odbija samo gradivo određenog predmeta ili vas uopšte ne zanima širi kontekst profesije?
• Možete li zamisliti sebe kako radite posao u toj struci za pet ili deset godina, bez obzira na trenutne ispite?
• Da li je problem u načinu predavanja određenog profesora ili u samoj materiji?
• Jeste li upisali ovaj smjer zbog lične želje ili pod pritiskom porodice i okoline?
• Osjećate li samo hronični umor i anksioznost zbog rokova ili potpuni nedostatak radoznalosti za sve teme na predavanjima?

Ukoliko shvatite da vas čak ni najnaprednije teme iz te oblasti ne intrigiraju, te da vas pomisao na karijeru u tom sektoru ispunjava ravnodušnošću ili tjeskobom, vjerovatno je riječ o suštinskom neskladu između vaših afiniteta i odabranog studija.

Realne opcije prebacivanja i administrativni koraci

Prepoznavanje da smjer nije za vas nije poraz, već korak ka zrelijem donošenju odluka. Međutim, postupak promjene zahtijeva strateški pristup kako ne biste izgubili status redovnog studenta ili nepotrebno opteretili lični budžet.

Prva opcija jeste prelazak na srodan smjer unutar istog fakulteta ili univerziteta. Mnogi fakulteti u Bosni i Hercegovini omogućavaju priznavanje položenih ispita sa zajedničke osnove tokom prve godine. Ako položite opšte predmete, postoji mogućnost da se na početku naredne godine prebacite na drugi odsjek uz polaganje diferencijalnih ispita, čime se izbjegava gubitak cijele akademske godine.

Druga opcija je promjena fakulteta i upis na sasvim novo usmjerenje. U tom slučaju, najracionalniji potez jeste da trenutnu godinu iskoristite za temeljitu pripremu novog prijemnog ispita. Neki studenti biraju da polože nekoliko predmeta kako bi zadržali radne navike, dok drugi fokus usmjeravaju na sticanje znanja potrebnih za novi smjer ili na privremeni studentski posao koji može pokriti troškove budućeg upisa.

Konsultacije sa starijim kolegama i stručnjacima

Prije povlačenja dokumenata, razgovarajte sa studentima viših godina ili diplomiranim profesionalcima. Pitajte ih kada su studije postale zanimljivije i kako zapravo izgleda svakodnevni rad u praksi. Ponekad uvid u realne projekte može potpuno promijeniti percepciju o smjeru koji trenutno djeluje suvoparno.

Također, posjetite studentsku službu svog fakulteta kako biste provjerili tačne pravilnike o studiranju. Uslovi za prelazak, rokovi za podnošenje molbi i finansijske obaveze razlikuju se od institucije do institucije. Pravovremena i tačna informacija najbolji je štit od ishitrenih postupaka.

Vrijeme za promjenu je onda kada imate plan

Nikada nije prerano prepoznati da ste na pogrešnom mjestu, ali jeste prerano odustati prije nego što ispitate sve mogućnosti i definišete naredni korak. Godina provedena na smjeru koji vam ne odgovara nije izgubljeno vrijeme ukoliko vam je pomogla da shvatite šta zaista želite. Donošenje odluke o promjeni studija treba biti rezultat promišljanja, a ne trenutne panike pred prve kolokvije.

studomat.ba