Više od trećine mladih u Velikoj Kladuši je nezaposleno

Više od trećine mladih (37,5 posto) izjavljuje da su nezaposleni, dok značajan dio zaposlenih radi u nesigurnim ili privremenim uslovima. Iako skoro 43 posto mladih navodi da je zaposleno na puno radno vrijeme, percepcija tržišta rada i dalje je obilježena nesigurnošću i ograničenim prilikama.

Obrazovni sistem, koji bi trebao biti most ka zapošljavanju, pokazuje određene nedostatke. Iako većina mladih završava srednju školu, činjenica da više od polovine (54,8 posto) ne nastavlja dalje školovanje otvara pitanje: da li mladi ne žele ili ne mogu? Razlozi su dvojaki, a istraživanje pokazuje da dio mladih odustaje jer ne vidi smisao u daljem obrazovanju, što ukazuje na gubitak povjerenja u njegovu vrijednost. Značajan broj mladih (16,8 posto) odustaje zbog finansijskih razloga, što jasno govori da pristup obrazovanju nije jednak za sve.

S druge strane, pozitivan signal dolazi iz lokalne zajednice, koja povećava ulaganja u stipendije za učenike i studente. Ukupna izdvajanja za stipendije u 2024/2025. g. su veća za 30,4 posto od iznosa isplaćenog za 2023/2024. g. što pokazuje da Općina prepoznaje potrebu za boljim stipendiranjem. Pored stipendija, Općina Velika Kladuša dodjeljuje socijalne stipendije, kreditne stipendije i sredstva za učenika generacije.

Međutim, mladi u fokus grupi istakli su da bi im općinske stipendije bile od daleko veće koristi ukoliko bi se dodjeljivale na početku školske godine. Po trenutnom principu, mladi iz nesigurnosti da li će na kraju godine dobiti stipendiju ili ne, odlučuju da apliciraju ka drugim izvorima finansiranja.

„Ne čekam općinsku stipendiju… Jer jako je teško nekome ko je u potrebi za tom stipendijom ići u rizik, kao, studirat ću cijelu  godinu bez toga i onda ću na kraju godine, aplicirati, pa dobijem ili ne dobijem“, kazali su.

Uz male prilagodbe, mehanizam stipendiranja može postati još snažniji alat za motivaciju i ostanak mladih u obrazovanju.

Kada je riječ o odabiru obrazovanja, mladi u Velikoj Kladuši pokazuju pragmatičan i promišljen pristup. Sve veći interes za stručne i tehničke škole govori da mladi prepoznaju važnost konkretnih i primjenjivih vještina. Ovaj trend može biti velika prednost za lokalnu ekonomiju, jer upravo takvi profili odgovaraju potrebama savremenog tržišta rada.

Međutim, jedan od ključnih problema koji se provlači kroz cijelu analizu jeste nedostatak praktične nastave. Kada skoro četvrtina mladih nikada nije imala praksu, to znači da obrazovni sistem proizvodi generacije koje izlaze na tržište rada bez osnovnog radnog iskustva. Posljedica toga je začarani krug u kojem poslodavci traže iskustvo, a mladi ga nemaju gdje steći.

Još jedan važan uvid dolazi iz oblasti neformalnog obrazovanja. Činjenica da čak 73,2 posto mladih nikada nije pohađalo dodatne edukacije može se tumačiti na dva načina: ili takve prilike nisu dostupne, ili mladi nisu dovoljno motivisani i informisani. U oba slučaja, rezultat je isti, a to su propuštene prilike za razvoj vještina koje su danas ključne, poput digitalnih i jezičkih kompetencija.

Međutim, život mladih ne čine samo škola i posao. Analiza pokazuje da mladi u Velikoj Kladuši svoje slobodno vrijeme najčešće provode u neformalnim druženjima, online aktivnostima i sadržajima koji su lako dostupni. Ovo ukazuje na nedostatak raznovrsnih i strukturiranih sadržaja za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Ipak, upravo tu leži velika prilika, a to je razvoj kulturnih, sportskih i edukativnih programa mogao bi značajno obogatiti svakodnevni život mladih i doprinijeti njihovom ličnom razvoju.

Kada je riječ o aktivizmu, podaci sugeriraju da učešće mladih u organizacijama, inicijativama i procesima donošenja odluka još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. No, to ne znači da interes ne postoji. Naprotiv, često je riječ o nedostatku informacija, prilika ili podrške.

Slično se može primijetiti i u oblasti kulture i sporta. Iako dio mladih učestvuje u sportskim i kulturnim aktivnostima, većina njih ističe ograničenu ponudu sadržaja, nedostatak infrastrukture ili problem saobraćajne povezanosti.

Na fokus grupi, mladi ističu da im slaba saobraćajna povezanost otežava uključivanje u kulturne i sportske aktivnosti, posebno za djevojke jer kako pojašnjavaju muškarci treniraju više nego žene jer je društveno prihvatljivije da oni sami putuju iz vangradskih područja do centra, nego što je to za djevojke.

„Nekako se to muškoj djeci i srednjoškolcima u razvoju 18 godina, od 16, 15 godina, puno lakše dozvoli da on ostane produženo poslije škole, da bi otišao na trening ili da ide maksuz do grada ili da se čak odveze… nekako s druge strane se kod djevojaka potiskuje ta želja. Jer, ako živiš negdje na selu ili si s Todorova ili si, ne znam, s Barake, ili si iz Male Kladuše, Marjanovca, obaveza je prevelika da te vozimo, a ne možeš kao djevojka da ideš sama, da bi išla  autobusom ili na neki drugi način. I onda, mislim da je zbog toga velika razlika između muškaraca i djevojaka koji su aktivne u tom smislu“, poručili su.

Analiza istraživanja pokazuje da mladi u Velikoj Kladuši nisu pasivni posmatrači već da su svjesni svojih potreba, donose racionalne odluke i aktivno traže prilike. Njihova spremnost da se prilagode, uče i rade predstavlja najvažniji resurs ove zajednice.

Za više informacija o položaju i potrebama mladih pogledajte dokument: LINK

Istraživanje o položaju i potrebama mladih Općine Velika Kladuša i izrada Analize realizirani su u okviru projekta “Smislimo, kreirajmo i usvojimo politike prema mladima” koji finansira Evropska unija a provodi Institut za razvoj mladih KULT u partnerstvu sa Regionalnim uredom za saradnju mladih (RYCO), Vijećem mladih Federacije BiH, Mrežom omladinskih centara za animiranje, razvoj i trening Republike Srpske (M.O.C.A.R.T.) i Asocijacijom srednjoškolaca u BiH.