Zašto zaboraviš sve što naučiš prije ispita i kako to spriječiti
Mnogi studenti imaju osjećaj da su učili dovoljno, a onda na ispitu odjednom nastupi blokada.
Noć prije ispita izgleda obećavajuće. Skripta je podvučena, bilješke složene, kafa na stolu, a osjećaj je da je gradivo konačno sjelo. Onda dođe jutro, profesor podijeli pitanja, i u glavi nastane prazan ekran.
Ta blokada nije uvijek znak da nisi učio dovoljno. Često je riječ o tome da si učio na način koji mozgu ne pomaže da znanje sačuva i izvuče onda kada je najpotrebnije.
Mnogi studenti se prepoznaju u istoj sceni, posebno kada ih čeka ispit ujutro nakon nekoliko večeri intenzivnog ponavljanja. Problem nije samo količina gradiva, nego i način na koji se ono usvaja pod pritiskom.
Zašto mozak zakaže baš na ispitu
Kada učiš satima bez pauze, mozak često stvara varljiv osjećaj da je sve poznato. Gledaš istu skriptu od više od 100 stranica, prepoznaješ pojmove i čini ti se da znaš. To prepoznavanje nije isto što i aktivno prisjećanje.
Na ispitu nema tvoje skripte, podvučenih rečenica ni margina punih bilješki. Tada mozak mora sam izvući informaciju, a ako si uglavnom samo čitao i podvlačio, taj put je slab. Zato studenti često kažu da su “znali kod kuće”, ali ne i pred profesorom.
Drugi veliki problem je stres. Tijelo u ispitnoj situaciji reaguje kao da je pod prijetnjom, pa se pažnja sužava, disanje postaje pliće, a memorijski pristup slabi. Zbog toga i dobro naučeno gradivo može djelovati nedostupno.
Greške koje stvaraju lažni osjećaj spremnosti
Jedna od najčešćih grešaka je kampanjsko učenje. Student koji uz posao hvata vrijeme tek navečer često pokuša sve nadoknaditi u dva dana. Takav tempo iscrpi koncentraciju, a informacije ostanu u kratkoročnom pamćenju.
Sličan problem javlja se i pred kolokvij sutra. Čitanje skripte pet puta djeluje korisno, ali bez provjere znanja mozak ne dobija signal šta zaista treba sačuvati. Ponavljanje bez testiranja često je razlog blokade.
Dodatni problem je učenje u istom obliku u kojem ćeš gradivo kasnije morati koristiti. Ako samo prepisuješ definicije, a na ispitu moraš objašnjavati, povezivati i primjenjivati, nastaje raskorak između načina učenja i načina ispitivanja.
Kako spriječiti da naučeno nestane u ključnom trenutku
Najbolje rezultate daje raspoređeno učenje. Umjesto jedne duge sesije, gradivo podijeli na manje cjeline i vraćaj mu se kroz više dana. Tako se stvara dugoročnije pamćenje, a manje je i mentalnog zamora.
Probaj sebi postavljati pitanja bez gledanja u knjigu. Ako ne možeš objasniti lekciju svojim riječima, vjerovatno je još nisi usvojio. Student koji piše seminarski rad često bolje pamti temu upravo zato što mora povezivati informacije, a ne samo gledati u tekst.
Korisno je i simulirati ispitnu situaciju:
- odgovaraj naglas bez skripte
- piši kratke odgovore na vrijeme
- ponovi gradivo ujutro, ne samo navečer
Takve male probe smanjuju šok na pravom ispitu i jačaju sigurnost pri prisjećanju.
Šta raditi kada blokada već počne
Ako na ispitu osjetiš da ti je sve nestalo iz glave, prvo uspori. Nekoliko sporijih udaha može spustiti napetost i vratiti fokus. Blokada se često pojača baš zato što panično pokušavaš odmah sve zapamtiti.
Zatim kreni od onoga što znaš makar djelimično. Jedan pojam, jedna definicija, jedna asocijacija često otvore put do ostatka odgovora. To je posebno korisno kada te uhvati ispitna trema nakon neprospavane noći.
Izvor: studomat.ba