Jedna pjesma, jedna Evropa: inspirativna poruka za sadašnjost i budućnost
Muzičari iz država članica EU i sa Zapadnog Balkana po prvi put su se okupili u Filharmoniji u Skoplju kako bi na novi način izveli Odu radosti sa jedinstvenim zvucima svojih zemalja. Za samo nekoliko sati zasvirali su kao jedno, pokazujući kako ljudi mogu da se okupe i u trenu stvore nešto zajedno. Pročitajte njihovu priču ovdje i poslušajte njihov izvanredni nastup na linku:
Od Zapadnog Balkana do Evropske unije — od Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke,
Francuske, Njemačke, Kosova, Crne Gore, Holandije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije —
kreativna snaga iz cijele Evrope spojila se u okviru kulturne i komunikacione inicijative WeBalkans-a
Jedna pjesma, jedna Evropa.
U spoju tradicija, talenata i ideja, uz klasične, tradicionalne i rijetke instrumente, 12 muzičara je u
Filharmoniji u Skoplju iznova osmislilo Odu radosti. Više od samog nastupa, oni su stvorili priču koja
nas podsjeća na ono što je zaista važno: jedinstvo, solidarnost i mir. Priču ispričanu univerzalnim
jezikom muzike.
„Kada govorimo o EU i Zapadnom Balkanu, za mene to nije EU i Zapadni Balkan — za mene je to
jednostavno Evropa. Naše razlike nisu važne, jer je muzika uvijek prva koja nas spaja“, rekao je
Gent Ruši, pijanista i harmonikaš iz Albanije.
Upravo iz tog razloga je WeBalkans, inicijativa Generalnog direktorata za proširenje i istočno
susjedstvo (DG ENEST), pokrenuo projekat Jedna pjesma, jedna Evropa. Projekat pokazuje da
kultura i umjetnost ostaju najmoćniji alat za pokretanje promjena, često bliži publici od akademskih
debata ili političkih analiza.
Za Antoniju Batinić iz Bosne i Hercegovine, vokalnu solistkinju, muzika je univerzalni jezik koji
prevazilazi riječi. „Jezik je važan, ali ekspresivnost i snaga muzike govore mnogo glasnije od bilo
kojeg teksta pjesme.“ Njen kolega Marvin Dilman iz Njemačke je dodao: „Mi smo zaista različiti, ali
smo povezani i uživamo u tim razlikama, a muzika nam daje tu mogućnost."
Generacijama su ljudi širom EU i Zapadnog Balkana odrastali slušajući iste pjesme, dijeleći iste
tradicije i njegujući iste vrijednosti. „Ova inicijativa je dokaz da kultura i dalje služi kao most —
između generacija, zemalja i težnji“, rekao je Dino Šukalo, muzički producent.
Nastup u Skoplju nije bio samo o ponovnom osmišljavanju Ode radosti s novim aranžmanom,
spajajući tradicionalne i moderne instrumente. Driton Bejta, svirač čiftelije s Kosova, rekao je da je
njegova namjera bila poslati poruku: zajedno možemo odati priznanje univerzalnim vrijednostima,
poštovati različitost i graditi budućnost mira, napretka i zajedničkog blagostanja.
„Spojili smo različite kulture i ideje, stvarajući novi aranžman za nešto tako klasično i tradicionalno
kao što je Betoven, uz muziku naroda i etno stilove. Poruka je jasna: hajde da se ujedinimo, hajde da
zaboravimo na granice, da sviramo zajedno, da se zabavljamo i da se ne dijelimo nego da ukrstimo
kreativnost i radost”, rekla je slovenačka violinistkinja i vokalistkinja Ana Mezgec, a francuska
bubnjarka Delfin Aurélie Langhof na to je dodala: „Iako nismo svi isti, jer dolazimo iz različitih kultura,
muzika pokazuje da smo slični i biti zajedno nam daje snagu“.
Jedna pjesma, jedna Evropa prikazuje i ulogu EU u podršci kulturi i izgradnji zajedničkog kulturnog
prostora. EU ulaže u umjetnost, u prekograničnu saradnju, u povezivanje ljudi kako bi se prevazišle
podjele. Ovi nam koraci pokazuju da je Evropa jedinstven prostor u kojem EU i Zapadni Balkan dijele
iste vrijednosti, težeći napretku i boljem životu za sve. Ta poruka je odjeknula i među muzičarima.
Crnogorska flautistkinja Žana Lekić smatra da novi aranžman Ode radosti nosi i umjetničku i političku
poruku. „Možemo ići naprijed samo ako smo zajedno — oslobođeni tereta i ograničenja. U tome je
ključ. Muzika nam pokazuje mogućnost saradnje, neophodnost različitosti i suptilnu moć umjetnosti u
izgradnji društva. Politika je danas svuda oko nas, u svakodnevnom životu, i zato je naša dužnost da
upotrijebimo umjetnost kako bi politika radila za nas, a ne protiv nas.” Slično razmišlja i Majk del
Fero, pijanista iz Holandije, koji je istakao da je zajedničko izvođenje Ode radosti znak da je svijet
ujedinjen, jer „bez obzira na političko opredjeljenje ili vjeru, mi šaljemo poruku da volimo jedni druge
— i mislim da je to veoma važno”.
Svirač kavala i klarinetista Miloš Nikolić iz Srbije dodaje da je muzika jedna od najjačih sila kolektivne
transformacije. „Ako nešto može da pomogne društvu u cjelini, to je muzika — kraljica svih
umjetnosti. Kada bi naše zemlje više ulagale u kulturu, društvo bi zaista procvjetalo. Gdje god mogu,
roditeljima poručujem: šaljite djecu u muzičke škole. To je najbolja investicija u njihovu budućnost.”
Za mnoge, Jedna pjesma, jedna Evropa bila je prilika da upoznaju prelijepi bugarski instrument
gadulku. Hristina Beleva, koja svira gadulku, istakla je da je saradnja „poput svjetlosti u našim
životima i da će, ako se posvetimo jednostavnim stvarima, svijet postati bolje mjesto”, dok trubač
Petr Harmaček iz Češke vjeruje da je zajedničko izvođenje Ode radosti sa muzičarima iz balkanskih
zemalja divno i pokazuje kako smo svi povezani.
Za mladog Serdžuka Alimova, trubača iz Sjeverne Makedonije, profesor Nikolić je izjavio da se takav
talenat rađa jednom u sto godina. Njegova mladost i briljantnost nose poruku za sadašnjost i
budućnost: kada instrumenti zasviraju kao jedan, a ljudi udruže snage, Evropa odjekuje onako kako
treba — ujedinjena, živa i jedinstvena.
Pratite nas na webalkans.eu i našim društvenim mrežama: webalkans_eu