Kako organizovati učenje kad imaš više ispita u istoj sedmici

Ponedjeljak, ispit iz statistike u osam ujutro. Srijeda, usmeni iz pedagogije. Petak, kolokvij iz engleskog i predaja seminarskog rada. Kada se rokovi naguraju u nekoliko dana, studenti najčešće ne padnu zbog neznanja, nego zbog loše organizacije.

Panika tada izgleda poznato, skripta od 120 stranica je otvorena, bilješke su razbacane, a sat brzo ide prema ponoći. U glavi je pitanje koje se stalno vraća, odakle uopće krenuti.

Taj osjećaj gušenja nije znak da ne možeš stići. Češće znači da pokušavaš sve raditi odjednom, bez jasnog reda i bez realnog plana.

Kad sve djeluje hitno, prvi zadatak je razdvajanje obaveza

Najveća greška u sedmici s više ispita je učenje po osjećaju. Student otvori ono što mu djeluje najteže, pa nakon pola sata pređe na drugi predmet, pa na treći. Na kraju dana umoran je, a nema osjećaj da je išta stvarno završio.

Zato prvo treba napraviti pregled sedmice. Na papir ili u telefon upiši sve obaveze, ispite, kolokvije, predaju rada, čak i smjene ako radiš uz fakultet. Tek kad vidiš cijelu sedmicu, možeš odrediti šta traži najviše vremena, a šta se može spremiti brže.

Ako imaš ispit ujutro, priprema za njega ne smije ostati za noć prije. Ako te čeka skripta od više od 100 stranica, ne tretiraj je kao jedan zadatak. Podijeli je na manje cjeline, pa svakoj dodijeli termin.

• odredi koji predmet je najzahtjevniji
• izračunaj koliko sati realno imaš svaki dan
• podijeli gradivo na manje dijelove

Plan koji je kratak, ali precizan

Studenti često prave rasporede koji lijepo izgledaju, ali se raspadnu već prvog dana. Ako napišeš da ćeš učiti šest sati bez pauze, vjerovatno nećeš ispoštovati ni pola toga. Bolje radi sa kraćim blokovima i jasnim zadacima.

Primjer, od 10 do 11,30 statistika, zadaci iz dvije oblasti. Od 12 do 13 pedagogija, ponavljanje pitanja za usmeni. Navečer 45 minuta engleskog i pola sata rada na seminaru. Takav plan nije savršen, ali je ostvariv.

Posebno je teško onima koji uče uz posao. Ako radiš drugu smjenu, jutro mora imati prioritet. Ako radiš ujutro, večernji sati trebaju biti rezervisani za lakše zadatke, kao što su ponavljanje definicija ili sređivanje bilješki. Realna procjena vremena često vrijedi više od velike motivacije.

Ne uči svaki predmet istim tempom

Nisu svi ispiti isti i ne traže isti pristup. Za predmet pun teorije korisno je sažimanje i preslušavanje naglas. Za zadatke i formule potrebno je aktivno rješavanje. Kad sve svodiš na isto čitanje, trošiš energiju bez pravog efekta.

Ako sutra imaš kolokvij, a za tri dana veći ispit, današnji fokus treba biti na onome što je prvo na redu, ali ne potpuno zanemariti ostatak. Dovoljno je 20 do 30 minuta da održiš kontinuitet učenja i za drugi predmet.

Jedan čest scenario izgleda ovako, student cijeli dan sprema samo ispit za petak, a onda ga u srijedu dočeka usmeni za koji nije ponovio ni osnovna pitanja. Rješenje nije u većem pritisku, nego u pametnom rasporedu pažnje. Prioritet nije isto što i zanemarivanje svega ostalog.

Panika se smanjuje kad znaš šta je sljedeće

Stres pred ispitni rok najčešće raste kad nemaš osjećaj kontrole. Zato nakon svakog bloka učenja zabilježi šta je završeno i šta ostaje. Taj mali pregled daje osjećaj pomaka, a to mnogo znači kad ti se čini da je gradiva previše.

Pomoći može i jednostavno pravilo, svaku večer odvoji deset minuta za plan narednog dana. Tako ujutro ne gubiš vrijeme na razmišljanje odakle početi. Jasan sljedeći korak smanjuje odugovlačenje i olakšava fokus.

Kad osjetiš da koncentracija pada, nemoj odmah odustati od cijelog plana. Promijeni predmet, napravi kratku pauzu, prošetaj ili riješi nekoliko lakših zadataka. Mala prilagodba često spasi dan više nego forsiranje do iscrpljenosti.

Izvor: studomat.ba