Kako učiti kad radiš i studiraš u isto vrijeme

Ponedjeljak je, 7:15. U jednoj ruci kafa, u drugoj skripta od 120 stranica, a mobitel već svijetli zbog poruke iz smjene. U 8 je predavanje, u 14 posao, a navečer ostaje još samo pitanje ima li snage za učenje poslije posla.

Takav ritam nije izuzetak, nego svakodnevnica mnogih studenata. Kad se spoje predavanja, rokovi, smjene i prevoz, lako se stekne osjećaj da dan traje premalo, a obaveza je previše.

Kad raspored vodi dan, ne obrnuto

Najveća greška nije manjak volje, nego učenje kad ostane vremena. Student koji radi često nema luksuz da čeka idealan trenutak, jer on uglavnom ne dođe.

Mnogo bolje funkcioniše kad se sedmica isplanira unaprijed. Ako znaš da radiš tri popodneva i da je kolokvij sutra, onda se gradivo ne ostavlja za noć prije. Jasan raspored smanjuje paniku i pomaže da vidiš šta je stvarno moguće.

Dobar raspored ne mora biti savršen. Dovoljno je da bude realan. Ako si umoran nakon smjene, nema smisla planirati tri sata koncentrisanog čitanja. Tada je pametnije odvojiti 30 minuta za ponavljanje bilješki ili preslušavanje snimljenih predavanja.

• odredi tri najvažnije obaveze za dan
• uči u kraćim blokovima od 25 do 40 minuta
• ostavi bar jedan sat sedmično za nadoknadu propuštenog

Uči manje, ali pametnije

Kad radiš i studiraš, količina vremena nije ista kao kod nekoga ko je samo na fakultetu. Zato puko sjedenje nad knjigom ne znači mnogo. Bitan je način učenja.

Ako imaš skriptu od više od 100 stranica, nemoj krenuti od prve do posljednje kao da čitaš roman. Podijeli gradivo na cjeline, izvuci pitanja, podvuci definicije i pravi kratke sažetke. Tako mozak lakše pamti, a ti ne gubiš sate na pasivno čitanje.

Primjer iz studentske svakodnevice je ispit ujutro, a smjena traje do 22 sata. Tada nema prostora za maratonsko učenje. Korisnije je ponoviti najvažnije pojmove, riješiti nekoliko zadataka ili proći kartice s pitanjima. Aktivno ponavljanje tada vrijedi više od tri sata gledanja u jednu stranicu.

Još jedan trik je da koristiš prazne minute. Vožnja autobusom, pauza na poslu ili čekanje vježbi mogu poslužiti za kratko preslušavanje gradiva. Mali džepovi vremena nekad spase cijelu sedmicu.

Ne pokušavaj sve sam

Studenti koji rade često imaju osjećaj da moraju sve iznijeti bez ičije pomoći. To zvuči hrabro, ali u praksi vodi u umor i odustajanje. Lakše je kad imaš sistem podrške.

Ako znaš da ćeš zbog posla propustiti jedno predavanje, dogovori s kolegom razmjenu bilješki. Ako pišeš seminarski rad i zapneš zbog manjka vremena, javi se profesoru na vrijeme. Traženje pomoći nije slabost, nego dobar potez.

Isto važi i za posao. Nije svaka smjena nepromjenjiva. Nekad se isplati unaprijed tražiti slobodan dan pred ispitni rok, umjesto da učiš iscrpljen i nervozan. Dobra komunikacija s poslodavcem i kolegama može olakšati više nego što misliš.

Umor nije lijenost

Poslije nekoliko sedmica spajanja fakulteta i posla, lako se desi da padne koncentracija. Otvoriš knjigu, pročitaš isti pasus pet puta i ništa ne ostane u glavi. To nije znak da nisi za studij, nego da si premoren.

Zato je važno pratiti vlastiti ritam. Nekome najbolje ide rano ujutro prije predavanja, nekome između dvije obaveze, a nekome vikendom. Lični tempo je važniji od tuđih savjeta koji zvuče disciplinovano, ali ne odgovaraju tvojoj stvarnosti.

Kad osjetiš stres pred ispitni rok, nemoj odmah širiti plan na deset sati dnevno. Često je efikasnije spustiti očekivanja i odraditi ono što je najvažnije. Manje haosa često donese više rezultata.

Izvor: studomat.ba