Prokletstvo znanja: Zašto neki ljudi jako loše objašnjavaju?

Prokletstvo znanja (eng. curse of knowledge) je kognitivna sklonost koja se javlja kada osoba u komunikaciji sa drugima pretpostavlja da oni imaju svo potrebno predznanje kako bi razumjeli ono o čemu se govori.

Šta je zapravo prokletstvo znanja?

“Jednom kad nešto znamo, teško nam je zamisliti kako je kada to ne znamo. Naše nas je znanje proklelo. I postane nam teško podijeliti znanje s drugima jer se ne možemo ponovno ‘ufurati’ u stanje uma onoga tko sluša.” – Chip i Dan Heath, Made to stick, 2007.

Naučnici, stručnjaci iz niche oblasti ili osobe na pozicijama autoriteta vrlo često koriste stručne termine, fraze i skraćenice, pretpostavljajući da ih publika razumije. Naravno, većina ljudi nema predznanje o tim pojmovima i ne može u potpunosti razumjeti poruku. Tada dolazi do frustracije, najčešće s obje strane.

Pošiljalac informacije (npr. profesor na fakultetu) koristi stručne termine i napredno znanje već na početku predavanja, dok je primalac informacije (npr. student) još uvijek početnik u toj oblasti i nije savladao osnovne pojmove. Zbog toga mu je teško razumjeti i usvojiti poruku.

Pošiljalac informacije može imati dva razloga za ovakvo ponašanje:

• želi pokazati autoritet i vlastiti intelekt ili zbuniti publiku i izazvati osjećaj nelagode (što često koriste novinari i političari);
• želi prenijeti poruku, ali nije svjestan da su termini i fraze koje koristi nepoznati primaocu poruke. Iako dobro poznaje materiju, loše prenosi znaje jer smatra da je ono jednako razumljivo svima, kao što je i njemu.

Bez obzira na razlog, dolazi do šuma u komunikaciji i javlja se frustracija.

Kako nastaje šum u prenosu informacija

Prokletstvo znanja možemo posmatrati kao nedostatak efektivne komunikacije i jasnog prenosa informacija. Efektivna komunikacija je osnova pravilnog razumijevanja i važan alat u svim segmentima društva.

Aristotel je smatrao da povjerenje primaoca u pošiljaoca informacije ima ključnu ulogu u prihvatanju poruke. Autoritet govornika nazivao je Ethos, sadržaj i logiku argumenta Logos, a emocije i motivaciju koje pomažu u prenosu informacije Pathos. Više o ovoj temi možete saznati ovdje.

Kada se ova tri elementa pravilno razumiju i primijene, mogu značajno unaprijediti komunikaciju i prenos znanja.

Tri savjeta za jasniju i bolju komunikaciju

Iako zahtijeva određeno vrijeme i učenje, postoje načini kako možemo da uklonimo prokletstvo znanja i postanemo bolji u prenosu informacija. Generalna tri savjeta su:

Empatija – Potrudite se da razumijete sagovornika i procijenite koliko znanja ima o temi o kojoj govorite. Prilagodite objašnjenja, termine i ton njegovom nivou znanja i uklonite ego (i vama je ta informacija nekada bila nepoznata i trebalo vam je vrijeme da je razumijete). Pitajte sagovornika da li mu je sve jasno i ima li pitanja.

Pojednostavite objašnjavanje – Često čujemo da, ako nešto ne možemo objasniti jednostavno, vjerovatno ni sami ne razumijemo temu dovoljno dobro. Posebno je važno prilagoditi jezik kada razgovaramo s osobama koje imaju malo ili nimalo znanja o određenoj temi. Koristite analogije, primjere i vizualne prikaze te izbjegavajte stručne termine kada nisu neophodni.

Dajte kontekst –Kada govorite o novoj temi, važno je dati uvod i povezati je s prethodnim znanjem sagovornika. Također je korisno unaprijed objasniti nove pojmove koji će se kasnije pojavljivati tokom objašnjavanja.

Možda je najbolji način da prevaziđemo prokletstvo znanja jednostavno to da uključimo empatiju i pokušamo se staviti u cipele sagovornika. 🤍

Autorica: Amina Starogorčić