Studenti je obožavaju: ova metoda učenja povećava koncentraciju

Sat vremena gledanja u skriptu, pa pet minuta na mobitelu, pa opet ista stranica. Tako mnogima izgleda dan pred kolokvij, posebno kada gradivo djeluje beskrajno, a pažnja bježi na svaku notifikaciju. Tada učenje ne umara samo glavu, nego i živce.

Studenti koji pokušavaju spremiti ispit ujutro često upadnu u isti problem, sjede dugo, a pamte malo. Upravo tu pomaže Pomodoro metoda, jednostavan sistem rada u blokovima od 25 minuta koji vraća fokus i smanjuje osjećaj haosa.

Zašto 25 minuta pravi razliku

Mozak lakše prihvata zadatak kada zna da ne mora biti koncentrisan tri sata bez prekida. Brojka od 25 minuta nije slučajna, dovoljno je duga da se uđe u ritam, a dovoljno kratka da ne postane naporna. Student tada lakše kaže sebi da može izdržati još samo jedan krug.

Kod pripreme ispita to je posebno korisno. Kada pred sobom imate skriptu od više od 100 stranica, osjećaj preopterećenosti često blokira početak. Ako gradivo podijelite na kratke radne blokove, zadatak odjednom izgleda ostvarivo.

Pomodoro metoda je jednostavna. Učite 25 minuta bez prekida, zatim pravite pauzu od pet minuta. Nakon četiri takva kruga slijedi duža pauza, najčešće 15 do 30 minuta. Taj ritam pomaže da koncentracija ne padne prerano i da energija traje duže tokom dana.

Kako da je primijeniš bez komplikacija

Ne treba ti posebna aplikacija, iako može pomoći. Dovoljan je tajmer na telefonu, sat ili laptop. Bitno je da tih 25 minuta budu posvećeni samo jednom zadatku. Bez poruka, bez otvaranja deset tabova i bez skakanja sa predmeta na predmet.

Ako radiš uz fakultet, ovaj pristup je posebno praktičan. Student koji nakon smjene ima samo dva sata za učenje može napraviti četiri pomodora i tačno znati koliko je uradio. To je mnogo efikasnije od nejasnog sjedenja nad knjigom uz umor i frustraciju.

Dobar početak izgleda ovako:

• odredi jedan konkretan zadatak za 25 minuta
• skloni telefon ili ugasi obavijesti
• nakon pauze nastavi istim ritmom

Ključ je u jednom zadatku. Ako u jednom bloku čitaš bilješke, odgovaraš na poruke i tražiš literaturu, gubi se smisao metode.

Kada studenti najviše osjete korist

Najveća prednost pojavljuje se u trenucima stresa. Noć pred ispit, seminarski rad koji kasni ili kolokvij sutra, sve to lako izazove paniku. Umjesto da razmišljaš o cijeloj količini posla, fokusiraš se samo na narednih 25 minuta. To je psihološki mnogo lakše.

Zamisli da ujutro imaš ispit, a ostalo ti je još pet poglavlja. Ako kreneš s mišlju da moraš sve odjednom, vjerovatno ćeš izgubiti motivaciju već nakon prvih stranica. Ako kažeš sebi da sada radiš samo jedan pomodoro za prvo poglavlje, ulazak u rad postaje mnogo jednostavniji.

Isto važi i za pisanje seminarskog rada. Jedan blok može biti rezervisan za pronalazak izvora, drugi za uvod, treći za obradu jedne cjeline. Tako veliki zadatak postaje niz manjih, jasnih koraka, a to smanjuje stres pred rok.

Greške koje kvare efekat metode

Najčešća greška je lažna pauza. Student uključi tajmer, uči 25 minuta, a onda pet minuta provede na društvenim mrežama i vrati se potpuno rasut. Pauza treba odmoriti mozak, ne pretrpati ga novim sadržajem. Kratka šetnja, voda, istezanje ili pogled kroz prozor često daju bolji rezultat.

Druga greška je prevelik plan. Ako sebi zadaš deset pomodora bez realne procjene energije, brzo ćeš odustati. Mnogo je pametnije krenuti sa tri ili četiri i pratiti kako ide ritam učenja.

Treća greška je preskakanje pauze. Neki studenti pomisle da će biti produktivniji ako samo nastave. U praksi tada dolazi do pada pažnje, pa i onoga što zovemo mentalni zamor. Kratka pauza nije gubitak vremena, nego dio metode.

Izvor: studomat.ba