Sve više ljudi ostaje bez posla zbog AI-ja. Najveći udar je na mlade
MICROSOFT je ove godine otpustio više od 15.000 ljudi, uključujući 9.000 samo u srpnju - ukupno oko sedam posto svoje globalne radne snage - i to unatoč kvartalnoj dobiti većoj za gotovo 25 posto i tržišnoj vrijednosti koja je premašila 4 bilijuna dolara. Izvršni direktor Satya Nadella kaže da Microsoft "sjajno napreduje", no paralelni val otkaza otvara pitanje budućnosti rada u eri umjetne inteligencije, piše Financial Times. Prema analizi FT-ove urednice Anjli Raval, uloga AI-ja u korporativnom restrukturiranju sve je izravnija. Tvrtke se više ne zadovoljavaju time da rade više s manje ljudi – sada se pripremaju za razdoblje u kojem za mnogim radnim mjestima jednostavno više neće biti potrebe.
AI je sve prisutniji, a poslovi nestaju
Iako poslovni lideri tvrde da AI "redizajnira” radna mjesta, brojke govore drukčije. Intel i BT, među ostalima, objavili su tisuće otkaza izravno povezanih s umjetnom inteligencijom, piše Financial Times. Microsoft, iako to nije eksplicitno naveo, istovremeno otpušta tisuće ljudi dok bilježi rekordnu dobit. U prošlosti su se otkazi predstavljali kao nužno zlo, ali danas ih direktori prikazuju kao znak napretka, stoji u analizi FT-ja.
U tehnološkoj industriji prihod po zaposleniku postao je prestižno mjerilo. Američki start-up akcelerator Y Combinator, kroz koji su prošli sada veliki servisi poput Airbnb-a i Dropboxa, promiče ideju da se uspješna tvrtka može izgraditi s tek nekoliko zaposlenika. Financijski mediji navode da se njegovi startupi često hvale milijunskim prihodima, iako zapošljavaju minimalne timove.
Altman: Uskoro firma od milijarde dolara s jednim zaposlenikom
Suosnivač OpenAI-a Sam Altman predvidio je da bi se uskoro mogla pojaviti kompanija vrijedne milijardu dolara koju će voditi samo jedna osoba. Iako to zasad zvuči futuristički, veliki jezični modeli poput ChatGPT-ja, Geminija i Groka već mijenjaju tržište rada, osobito među uredskim poslovima. Mnoge pozicije već se gase jer, kako navode iz kompanija, "zadaci tih zaposlenika više ne postoje".
Financial Times navodi primjer velike revizorske kuće koja je s pomoću AI-a skratila vrijeme izrade izvještaja za 75 posto i oslobodila 3.600 sati analitičkog rada. Zapošljavanje programera također je naglo usporilo.
Posebno su pogođeni mladi radnici
Raval upozorava da cijeli slojevi nižih pozicija nestaju, a s njima i tradicionalni putevi profesionalnog rasta. Ulazne pozicije i pripravništva prvi su na udaru, ali nestaje i sve više radnih mjesta u srednjem menadžmentu. “Rast AI-ja mogao bi ograničiti oporavak zapošljavanja u nekim nižim uredskim ulogama”, rekao je FT-u Dirk Hahn, izvršni direktor međunarodne tvrtke za zapošljavanje Hays.
Vrijednost sveučilišnih diploma sve je upitnija, a karijerni putovi postaju sve više "iskrivljeni” i nelinearni. Freelancing i kratkoročni angažmani dodatno fragmentiraju tržište rada. AI to samo ubrzava, stoji u analizi.
Je li radna snaga svedena na minimum zaista otpornija?
Manje ljudi znači niže troškove i bržu izvedbu, ali može značiti i slabiju otpornost na šokove – od poremećaja u lancima opskrbe do odljeva stručnjaka. Raval u Financial Timesu navodi primjer švedske tvrtke Klarna, koja je otpustila tisuće zaposlenika, ali sada testira povratak ljudi u korisničku podršku jer su AI sustavi zakazali u stvarnoj interakciji s korisnicima.
Tehnološki poduzetnici koji promoviraju tvrtke s minimalnim brojem zaposlenih podcjenjuju koliko su poslovni procesi i korporativna kultura zapravo utemeljeni na ljudskim odnosima i interakcijama. Iako umjetna inteligencija doista može preuzeti rutinske zadatke, trebalo bi ponovno naučiti cijeniti ono ljudsko – od kreativnosti i emocionalne inteligencije do složenog prosuđivanja, stoji u analizi FT-ja.
No to je moguće samo ako ulažemo u one koji te kvalitete donose i podučavamo novu generaciju radnika – a trenutačno se mnoga vrata zatvaraju prije nego što su uopće stigla biti otvorena, zaključuje autorica Financial Timesa.