Svi užasi zamka “Elmina”
Elminu su izgradili Portugalci 1482. godine, na teritoriji današnje Gane, kada je prvobitna ideja bila zaštita trgovinskih ruta južno od Sahare. Kasnije, ovaj zamak postaje svjetski centar transatlantske trgovine robljem.
Sredinom 15. stoljeća, Portugal vrši ekspanziju svog utjecaja širom Afrike, kako trgovinom, tako i širenjem hrišćanstva putem misionara. Kolonizacija afričkog kontinenta ih 1470-ih dovodi to takozvane „Zlatne Obale“ gdje odlučuju izgraditi vlastitu trgovačku postaju koju su kasnije nazvali Elmina. Direktni prijevod sa portuglaskog jeste „Obala Rudnika Zlata“ (Por: „De Costa da el Mina de Ouro“).
Ekonomski uspjeh postaje Elmina, kao i infrastrukturni napredak ubrzo preoblikuju Elminu u zastrašujuću utvrdu i svojevrsan centar distribucije roblja. Iz Elmine, Portugal je slao robove u daleki Brazil kako bi ojačao svoje kolonije u Južnoj Americi.
Od 1600-ih, Britanci, Francuzi i Nizozemci pokušavaju zauzeti utvrdu u više navrata kako bi ojačali vlastitu poziciju kao kolonizatorske sile. Ipak, Nizozemci jedini uspijevaju savladati otpor Portugala, te 1637. preuzimaju kontrolu nad utvrdom.
Do 1770. Nizozemska znantno mijenja zamak, te umjesto centra za distribuciju roblja, Elmina postaje trgovački centar gdje se robovlasnici natječu da kupe najbolje robove iz svih dijelova Afrike na aukcijama.
Uvjeti u kojima su robovi preživljavali se ne mogu drugačije opisati nego užasavajući. U malim ćelijama moglo je biti i do 200 robova, uključujući žene i djecu. Toalet nije postojao, makar ne za robove, te su isti nuždu vršili unutar tih istih ćelija.
Žene su vrlo često bile odvedene van ćelija, do guvernera zamka kako bi bile silovane i zlostavljane. Na kraju, ti isti robovi, bili bi prodani robovlasnicima za dalje iskorištavanje i dehumanizaciju.
S tim na umu, nije pogrešno reći da period kolonizacije predstavlja mrlju na obrazu čovječanstva gdje je dehumanizacija pojedinca bila svakodnevna pojava i općeprihvaćena paradigma.
Sloboda koju uživamo, te zaštite ljudskih prava često olako shvatamo. Kolonizacija nas podsjeća na mračni period ljudske historije, te borbu pojedinaca za osnovnim ljudskim dostojanstvom.
Zamak je danas turističko odredište i bolna uspomena na tragičnu povijest afričkog naroda.
-plenum.ba