Karijerna orjentacija- šta je ustvari?
Izbor škole, fakulteta ili budućeg zanimanja jedna je od važnijih odluka u životu, ali mnogi mladi nisu sigurni u kom pravcu žele da razvijaju svoju karijeru. Upravo zbog toga postoji karijerna orijentacija, proces koji pomaže pojedincima da bolje upoznaju sebe, svoje sposobnosti i interesovanja, ali i mogućnosti koje postoje na tržištu rada.
Šta je karijerna orijentacija?
Karijerna orijentacija predstavlja proces podrške pri donošenju odluka koje se odnose na obrazovanje, zapošljavanje i razvoj karijere. Nije namenjena samo učenicima koji biraju srednju školu ili fakultet, već i studentima, mladima koji traže prvi posao, kao i zaposlenima koji razmišljaju o promeni karijere.
Cilj nije da neko drugi donese odluku umesto osobe, već da joj pomogne da napravi izbor koji odgovara njenim interesovanjima, sposobnostima, vrednostima i ciljevima.
Kako izgleda proces?
Karijerna orijentacija najčešće počinje razgovorom sa karijernim savetnikom. Tokom razgovora analiziraju se interesovanja, iskustva, veštine, želje i očekivanja.
U procesu se mogu koristiti i različiti testovi profesionalnih interesovanja, sposobnosti i osobina ličnosti. Rezultati testova ne predstavljaju konačnu odluku o tome kojim zanimanjem neko treba da se bavi, već služe kao dodatna smernica.
Nakon toga, savetnik i osoba zajedno mogu istraživati različita zanimanja, obrazovne programe, mogućnosti za praksu i stanje na tržištu rada.
Zašto je važno upoznati sebe?
Jedan od najvažnijih delova karijerne orijentacije jeste samoprocena. Neko može imati odlične ocene iz određenog predmeta, ali to ne znači nužno da želi da se tim područjem bavi profesionalno.
Zato se razmatraju pitanja poput: Šta me zanima? U čemu sam dobar? Kakav način rada mi odgovara? Da li više volim rad sa ljudima, tehnologijom, informacijama ili kreativnim sadržajem? Kakvo radno okruženje želim?
Odgovori na ova pitanja mogu pomoći da se napravi jasnija slika o mogućim karijernim pravcima.
Karijerna orijentacija nije samo test
Važno je naglasiti da karijerna orijentacija nije samo rešavanje jednog testa i dobijanje liste zanimanja. Reč je o procesu koji može uključivati razgovore, istraživanje različitih profesija, analizu tržišta rada, postavljanje ciljeva i pravljenje konkretnog plana.
Na primer, student koji razmišlja o radu u marketingu može kroz savetovanje utvrditi koje veštine već poseduje, koje treba da razvije, koje kurseve može da pohađa i gde može da stekne prvo radno iskustvo.
Kada je pravi trenutak?
Ne postoji jedan idealan trenutak za karijernu orijentaciju. Ona može biti korisna pre izbora srednje škole ili fakulteta, tokom studiranja, prilikom traženja prvog zaposlenja, ali i kasnije kada osoba želi da promeni profesiju.
Karijera se ne mora izabrati jednom zauvek. Interesovanja, sposobnosti i okolnosti mogu se menjati, pa se u skladu sa tim mogu menjati i profesionalni ciljevi.
Kako napraviti prvi korak?
Za početak je dovoljno napraviti iskrenu procenu sopstvenih interesovanja i sposobnosti, istražiti zanimanja koja deluju privlačno i razgovarati sa ljudima koji se tim poslovima već bave. Ukoliko postoji nedoumica, razgovor sa profesionalnim karijernim savetnikom može pomoći da se opcije bolje sagledaju.
Karijerna orijentacija, dakle, ne daje gotov odgovor na pitanje „Čime treba da se bavim?“, već pomaže da osoba do tog odgovora dođe sama – na osnovu svojih interesovanja, sposobnosti, vrednosti i realnih mogućnosti.