Da li ste znali da boje markera utiču na pamćenje?

Info
Da li ste znali da boje markera utiču na pamćenje?

Psihologija boja može ti pomoći da bolje pamtiš gradivo. Da li ste se ikada zapitali zašto neke bilješke pamtite brže nego druge, ili zašto vam se određeni detalji vizualno urežu u sjećanje samo zato što su napisani u nekoj upečatljivoj boji? Istraživanja iz oblasti psihologije i neuroznanosti pokazuju da boje imaju važnu ulogu kada je riječ o percepciji, motivaciji i pamćenju. Studenti, učenici, pa čak i ljudi koji rade u kreativnim industrijama, nerijetko posežu za markerima različitih boja ne razmišljajući previše o tome da se iza tog jednostavnog izbora krije cijela naučna pozadina. Boje markera nisu samo estetski dodatak bilješkama i knjigama, one direktno utiču na kognitivne procese i mogu značajno poboljšati efikasnost u učenju.

Kombinacija boja i informacija koje pokušavamo zapamtiti može povećati našu sposobnost koncentracije i dugoročnog pamćenja. Upravo zbog toga stručnjaci preporučuju studentima upotrebu različitih boja prilikom pravljenja skripti, mind mapa i bilješki. Na taj način, informacije se ne pohranjuju samo verbalno, već i vizualno, što stvara takozvani “dupli kod” u mozgu. Taj fenomen je posebno zanimljiv jer pokazuje koliko ljudski mozak funkcioniše kroz sinergiju boja i jezika.

Psihološki efekat boja na pamćenje

Psiholozi već decenijama proučavaju način na koji boje utiču na ljudsku percepciju. Prema određenim istraživanjima, boje nisu samo vizualna stimulacija, već direktno provociraju emocije i pomažu mozgu da bolje klasifikuje informacije. Na primjer, crvena boja je povezana s uzbuđenjem, oprezom i energijom. Kada student podvuče važan pojam crvenim markerom, mozak ga doživljava kao signal da obratimo veću pažnju i stoga se ti podaci lakše pamte.

Plava boja s druge strane označava smirenost, stabilnost i fokus. Korisna je prilikom bilježenja informacija koje zahtijevaju logičko povezivanje ili analizu jer umiruje kognitivni proces i smanjuje nervozu. Zelena se povezuje s ravnotežom i harmonijom, što je idealno kada se želi zadržati koncentracija tokom dužeg perioda učenja. Žuta, koja asocira na svjetlost i energiju, često pomaže u isticanju ključnih pojmova jer je vizualno vrlo primjetna.

Boje kao vizualni markeri informacija

Kada se govori o pamćenju, važno je razumjeti fenomen tzv. “vizualnog sidrenja”. To znači da određena boja postaje marker za informaciju koju želimo upamtiti. Ako student koristi određenu boju za definicije, a drugu boju za primjere, mozak razvija sistem kategorizacije i brže se prisjeća sadržaja. To umnogome olakšava proces reprodukcije znanja tokom ispita ili prezentacija.

Zamislite studenta koji pravi skriptu iz biologije i koristi zelene markere za ključne pojmove, plave za formule, a crvene za činjenice koje profesori stalno naglašavaju. Kada kasnije pokuša obnoviti gradivo, prisjetit će se ne samo samog sadržaja nego i boje kojom je zapisano. Upravo ta vizualna asocijacija može biti odlučujuća prilikom polaganja ispita.

Neurologija boja i pamćenja

Dok psihologija proučava naše ponašanje, neuroznanost nudi dublje objašnjenje zašto boje imaju ovako snažan efekat. Kada pogledamo određenu boju, svjetlost određene valne dužine putuje do oka, zatim do mrežnice gdje se aktiviraju konusi osjetljivi na boje. Signal potom putuje do mozga, gdje se registruje i povezuje s emocionalnim i kognitivnim procesima. Upravo taj proces čini boje moćnim alatima u učenju jer uključuju više dijelova mozga istovremeno.

Aktivacija različitih regija mozga omogućava tzv. multisenzorno pamćenje. Drugim riječima, informacije nisu pohranjene samo u verbalnom obliku nego se povezuju s vizualnim i emocionalnim stimulansima. Zato šarene bilješke ostavljaju jači trag u sjećanju nego crno-bijeli tekst.

Praktična primjena za studente

Studenti često provode sate ispred knjiga i skripti, pa je korištenje boja jedan od najjednostavnijih trikova da se olakša proces. Preporučuje se kreiranje sistema boja: na primjer, definicije označiti zelenom, primjere plavom, upozorenja ili izuzetke crvenom, a najvažnije ključne riječi žutom. 

 Ovaj metod ne zahtijeva dodatno vrijeme, već samo disciplinu u dosljednoj upotrebi boja.

Pored podvlačenja, studenti mogu koristiti i različite boje za pisanje bilješki sa predavanja. Ako svaka tema ima svoju boju, vizualni pregled skripte odmah otkriva raspored gradiva i olakšava ponavljanje. Čak i jednostavna stvar poput korištenja različitih boja samoljepljivih papirića može poboljšati raspored misli i stvaranje mentalnih mapa.

Zanimljive činjenice o bojama i učenju

Jedno istraživanje provedeno u Maleziji pokazalo je da studenti koji koriste obojene markere imaju do 30% bolje rezultate na testovima pamćenja od onih koji su bilježili samo crnom ili plavom olovkom. Još jedna studija iz Kanade otkrila je da kombinacija crvene i plave boje pruža najbolje rezultate u balansiranju pažnje i kreativnog razmišljanja.

Također je zanimljivo da određene boje mogu imati negativan efekat. Na primjer, pretjerano korištenje crvene može izazvati stres ili osjećaj pritiska, dok previše žute može vizualno zamarati i izazvati nervozu. Zbog toga stručnjaci savjetuju umjerenost i svjesno biranje kombinacija boja umjesto nasumične upotrebe.

Boje kao motivacija i organizacija vremena

Osim što poboljšavaju pamćenje, boje mogu djelovati i kao motivacijski faktor. Studenti često priznaju da im boje čine skripte vizualno privlačnijima, pa samim tim imaju veću volju da ih otvore i ponove gradivo. Organizacija učenja takođe postaje bolja jer se boje mogu koristiti i u planerima za označavanje rokova, zadataka i ciljeva.

Na primjer, crvena boja u kalendaru može označavati hitne obaveze, dok zelena simbolizira završene zadatke i pruža osjećaj zadovoljstva postignutim napretkom. Na ovaj način boje ne samo da pomažu u pamćenju, nego i u samodisciplini, što je jednako važno u studentskom životu.

Kombinacije boja i individualne razlike

Važno je naglasiti da efekat boja može varirati od osobe do osobe. Dok većina istraživanja potvrđuje određene univerzalne obrasce, individualne razlike igraju veliku ulogu. Neki studenti bolje reaguju na tople boje poput crvene i narandžaste jer im daju dodatnu energiju, dok drugi preferiraju hladne tonove poput plave i zelene jer im pomažu da ostanu fokusirani.

Zbog toga se preporučuje eksperimentisanje s različitim markerima dok ne pronađete kombinaciju boja koja vama lično najbolje odgovara. Ovaj proces “personalizacije boja” često donosi najbolje rezultate jer se učenja prilagođava individualnom stilu.

Podijeli članak: