Da li ste znali da je jedan univerzitet osnovan prije nego što je Amerika otkrivena?
Jedan od najstarijih univerziteta na svijetu postoji skoro hiljadu godina i osnovan je mnogo prije nego što je otkriven američki kontinent.
Godina je 1088. U Evropi još nema štamparije, nema modernih država, a do otkrića Amerike ostalo je više od četiri stoljeća. Upravo tada nastaje Univerzitet u Bolonji, ustanova koju mnogi smatraju najstarijim univerzitetom na svijetu koji i danas radi.
Ta činjenica zvuči gotovo nestvarno. Dok danas studenti brinu o rokovima, ispitima i školarinama, u Bolonji se učilo pravo još u vremenu kada je obrazovanje bilo privilegija malobrojnih, a univerzitet tek ideja koja mijenja evropsku historiju.
Zato je priča o ovom univerzitetu mnogo više od zanimljivosti. Ona pokazuje koliko je znanje dugovječno, ali i koliko su temelji savremenog studiranja stariji nego što većina ljudi pretpostavlja.
Mjesto gdje je rođena ideja univerziteta
Bolonja nije bila samo grad učenih ljudi, nego i prostor u kojem je nastao model visokog obrazovanja kakav danas prepoznajemo širom svijeta. U 11. stoljeću studenti i učitelji počeli su se organizirati u zajednicu, tražeći prava, pravila i akademsku slobodu.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je Bolonja toliko važna danas. Nije riječ samo o starosti institucije, nego o tome da je ondje oblikovan akademski sistem koji je kasnije postao uzor mnogim evropskim univerzitetima. Ideja da studenti slušaju predavanja, polažu ispite i stiču priznate kvalifikacije nije nastala jučer, nego prije skoro hiljadu godina.
Šta se učilo prije otkrića Amerike
Najpoznatija oblast u ranim danima Univerziteta u Bolonji bilo je pravo. Posebno se proučavalo rimsko pravo, koje je imalo ogroman uticaj na razvoj evropskih pravnih sistema. U vremenu kada su kraljevstva rasla, a gradovi jačali, pravnici su bili izuzetno traženi.
Kasnije su se razvijale i druge discipline, ali je upravo pravo dalo Bolonji poseban ugled. Zanimljivo je da su studenti često dolazili iz raznih dijelova Evrope, što pokazuje da je međunarodno obrazovanje postojalo mnogo prije savremenih razmjena i programa mobilnosti.
- Univerzitet u Bolonji osnovan je 1088. godine.
- Osnovan je više od 400 godina prije Kolumbovog dolaska u Ameriku 1492. godine.
- Bolonja je posebno poznata po studiju prava.
Zašto je ova priča važna studentima danas
Kada se govori o univerzitetima, često se misli na zgrade, diplome i administraciju. Priča o Bolonji podsjeća da je suština univerziteta ipak u razmjeni ideja. Studenti su još u srednjem vijeku putovali daleko od kuće kako bi učili od najboljih učitelja svog vremena.
To je i danas prepoznatljivo. Savremeni kampusi, biblioteke i digitalne platforme samo su novo lice iste stare potrebe, potrebe da se znanje dijeli, propituje i razvija. U tom smislu, studentski život ima mnogo dublje korijene nego što izgleda na prvi pogled.
Nije slučajno ni to što se izraz Bolonjski proces danas vezuje za evropsko visoko obrazovanje. Iako je riječ o savremenoj reformi, simbolična veza s gradom Bolonjom podsjeća da taj univerzitet i dalje predstavlja centar akademske tradicije.
Skoro hiljadu godina kontinuiteta
Malo je institucija na svijetu koje mogu reći da traju gotovo cijeli milenij. Univerzitet u Bolonji preživio je careve, ratove, političke promjene i tehnološke revolucije. To ga čini ne samo obrazovnom ustanovom, nego i živim svjedokom evropske historije.
Za studente je posebno zanimljivo to što tradicija učenja nije ostala zarobljena u prošlosti. Naprotiv, ona se stalno prilagođava. Od pergamenta do digitalnih baza podataka, od srednjovjekovnih rasprava do savremenih laboratorija, univerzitet ostaje mjesto gdje se postavljaju najvažnija pitanja.