Kako ostati mentalno zdrav/-a na društvenim mrežama

Kako to društvene mreže utiču na mentalno zdravlje?

Upotreba društvenih mreža, u balansiranoj upotrebi može biti pozitivna; dati osjećaj povezanosti sa prijateljima, porodicom i poznanicima, može biti izvor inspiracije za hibije, modu, projekte i putovanja. Često služi i kao medij putem kojeg saznajemo novosti u nauci, ali i dešavanja u svijetu. Zbog toga se, uslovno rečeno, stvara veće zajedništvo i bolje razumijevanje među ljudima.

Međutim, koliko god društvene mreže imale pozitivan uticaj, negativan uticaj može često donijeti velike posljedice na živote ljudi.

Adiktivan uticaj
“Skrolanje” na društvenim mrežama se često pretvori u višesatno listanje objava, videa, bez da uopće obradimo informacije koje smo upravo vidjeli. Konstantno smo u potrazi za interesantnijim, zabavnijim sadržajem ili jednostavno bijegom od stvarnosti, naših misli i života. Tokom “skrolanja” u mozgu se lući dopamin. Dopamin je hormnon koji se naziva i nagradnim hormonom jer je zaslužan za pružanje dobrog osjećaja, zadovoljstva i uzbuđenja. Interesantno je da se ponekad naziva i hormonom ljubavi jer se smatra da je on razlog zašto postanemo ovisni o nekoj osobi. Onda, možemo reći, da smo se zaljubili u naš feed na Instagram-u i TikTok-u. Dopamin nije u temelju loš, pomaže nam da obavljamo svakodnevne aktivnosti, učimo, budemo sretni, ali je važno držati ga “pod kontrolom”.

Zaključak je jednostavan, dopamin ne treba tražiti samo na društenim mrežama, listajući objave, već ga dobivati kroz življenje offline života. Ako smo već sat vremena proveli listajući naš feed, trebamo stati i razmisliti da li je ovo stvarno samo dosada ili od nečega bježimo. 

Lažno savršenstvo
Život koji se prikazuje na društvenim mrežama nije stvaran, ili barem nije prikaz svih aspekata života. Rijetko ko objavljuje sebe kada je tužan, ne osjeća se lijepo, nema dovoljno novca za kiriju ili je pao ispit. Pored toga, upotreba filtera, posebno razvojem tehnologije i AI alata, doveli su do toga da jako teško, a nekada i nemoguće, uvidjeti da je slika ili video lažan ili uređen. Prevelikim izlaganjem “savršenim” životima, licima, putovanjima, poslovima,.. može nam se javiti osjećaj usamljenosti i možemo pomisliti kako je naš život dosadan i da je sve što radimo krivo.

Bitno je biti svjestan ovoga i motivisati sebe da se ne uspoređujemo sa drugima. Svačiji život ima uspone i padove, svi smo ponekad tužni i imamo probleme o kojima ne pričamo javno. Zapamti, super ti ide i samo guraj svoj fazon i svoje snove.

FOMO ili strah od propuštanja
Ovo se jako česta pojava i razlog zašto, dok radimo neku dosadnu radnju, npr. čekamo u redu, otključavamo mobitel i ulazimo u društvene mreže iako nismo dobili nikakvu novu notifikaciju. Ljudi se često nesvjesno boje i stvaraju anksioznost od propuštanja novih informacija ili se boje da ukoliko ne odgovore odmah na poruku, da će razočarati u osobu. 

Zapamti, nećeš ništa propustiti i neće se svijet srušiti ako ne vidiš novu vijest ili novi story simpatije u roku od 5 minuta.

Lažne vijesti
Već je napomenuto da društvene mreže često služe kao izvor informacija i to je neizbježno, čak i super. Ali, važno je bit svjestan da su mediji ponekad alat kojim se namjerno plasiraju lažne ili nepotpune informacije zbog različitih razloga.

Važno je sve informacije provjeriti i usporediti izvore, te da kritički razmišljaš.

Kako se zaštiti na društvenim mrežama?

U prethodnom paragrafu ste već dobili par savjeta kako da pazite na svoje mentalno zdravlje na društvenim mrežama, ali to nije sve, ako pročitate članak do kraja dobit ćete još 4 korisna savjeta.

Izbjegavaj toksičan sadržaj
Sav onaj sadržaj koji ti stvara nepovjerenje, smanjenje samopuzdanja i samovrijednosti ne treba ti! Imaš opcije na mrežama da regulišeš sadržaj koji ti izlazi, istraži ih i koristi ih.

Ukloni nepoželjne kontakte
Vjerovatno pratiš ljude ili stranice sa kojima se više ne povezuješ ili te uznemiravaju na različite načine. Nikome ne duguješ “follow” i zbog sebe ili utišaj, sakri ili ukloni te kontakte. Umjesto njih možeš pronaći sadržaj koji te zaista zanima, inspiriše i motiviše.

Budi u trenutku kada si offline
Tokom razgovora sa prijateljima, porodicom, učenja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti, udalji mobitel od sebe. Nema potrebe da si na dva mjesta u isto vrijeme. To će ti donijeit bolji fokus i priliku da zaista stvari oko koje se dešavaju oko tebe i proživiš. Fokusiraj se na školu, fakultet, ljude koje voliš i sebe. Ne dozvoli da ti društvene mreže zamjene stvarni život i da propustiš prilike i lijepe uspomene.

Budi svjestan/-a ovisnosti
Ukoliko primjetiš da ti drušrvene mreže zamjenjuju stvarni život, osjećaš se prazno, anksiozno, bezvoljno, imaš manje samopouzdanje ili ne stižeš da obavljaš svoje obaveze zbog “skrolanja”, to su signali da imaš problem. Ne brini sve se može riješiti. Uzmi sebi pauzu, izbriši društvene mreže na neko vrijeme, zamijeni to vrijeme sa nekom novom aktivnošću ili ogranići svoje vrijeme na aplikacijama. Ukoliko vidiš da ti to nije dovojno, i da si idalje loše, možda je vrijeme za stručnu pomoć. U svojoj okolini, ali i online, imaš psihologe koji ti mogu pomoći i uputiti te. Zapamti, to nije sramota i znači da brineš o sebi.

Brini o sebi i živi svoj (offline) život kako želiš i kako tebi godi! 🤍

Autorica: Amina Starogorčić