Kako prestati odgađati učenje i konačno krenuti

Sat je 21:40, ispit je ujutro, a skripta i dalje stoji otvorena na prvoj stranici. Laptop je pun kartica, telefon vibrira, a u glavi ide ista rečenica, ima vremena. Onda odjednom više nema vremena i kreće panika pred rok.

Prokrastinacija rijetko počinje kao veliki problem. Obično krene sitno, pet minuta na mrežama, jedna epizoda serije, kratka kafa. Kad se saberu dani, student ostane sa gradivom od više od sto stranica i osjećajem da kasni za svima.

Najveća greška je vjerovanje da je odgađanje stvar lijenosti. Često nije. Češće je riječ o tome da je zadatak prevelik, nejasan ili neprijatan. Kad te čeka seminarski rad, kolokvij sutra ili tri poglavlja iz statistike, mozak bira lakši izlaz, samo ne sada.

Zato je prvi korak da problem nazoveš pravim imenom. Ne bježiš od učenja zato što ti nije stalo, nego zato što ti djeluje teško, dosadno ili haotično. Kad to prepoznaš, lakše je napraviti prvi mali potez.

Zašto je najteže baš početi

Mnogi studenti ne zapnu na učenju, nego na početku učenja. Sjede za stolom, otvore skriptu i odjednom im postane hitno da očiste sobu, odgovore na poruke ili pogledaju raspored ispita. To je klasičan oblik odgađanja, aktivan si, ali ne radiš ono što je važno.

Problem je i perfekcionizam. Ako misliš da moraš imati idealan plan, savršen mir i punu koncentraciju, vrlo vjerovatno nećeš krenuti nikako. Dovoljno dobro je često mnogo korisnije od savršenog koje se nikad ne desi.

Kako prevariti otpor prema učenju

Ne govori sebi da moraš učiti pet sati. Reci sebi da ćeš raditi deset minuta. Kad zadatak izgleda manji, manji je i otpor. Često baš tih deset minuta postane sat vremena, jer je najteži dio bio sjesti i otvoriti gradivo.

Ako imaš skriptu od 120 stranica, nemoj gledati svih 120. Podijeli je na male cjeline. Danas deset stranica i kratke bilješke, sutra ponavljanje i narednih deset. Manje cjeline smanjuju pritisak i daju osjećaj napretka.

• ugasi obavijesti na telefonu na 30 minuta
• odredi jednu konkretnu lekciju, ne cijeli predmet
• nakon rada napravi kratku pauzu

Kad učenje mora stati između obaveza

Student koji uz fakultet radi nema luksuz dugih blokova vremena. Ako čeka savršen slobodan dan, gradivo će se samo gomilati. U takvoj situaciji pomaže učenje u blokovima, 25 ili 30 minuta fokusiranog rada između smjene, predavanja ili vožnje kući.

Isti princip važi i kad pišeš seminarski rad. Ne moraš ga završiti odjednom. Jedan dan skupi literaturu, drugi napiši uvod, treći obradi jednu cjelinu. Kad zadatak razbiješ na korake, više ne djeluje kao zid, nego kao niz malih obaveza.

Šta uraditi kad te već hvata stres

Dešava se da se probudiš i shvatiš da je kolokvij sutra, a ti nisi ni pošteno počeo. Tada nema smisla trošiti energiju na grižnju savjesti. Umjesto toga, uzmi papir i napiši šta je najvažnije gradivo. U kriznim trenucima ne spašava te idealan plan, nego jasan prioritet.

Ne pokušavaj naučiti sve. Uči ono što nosi najviše bodova, što profesor često pita i što već donekle razumiješ. To nije savršena taktika, ali jeste realan izlaz iz haosa. Cilj nije da se kazniš zbog odgađanja, nego da izvučeš maksimum iz vremena koje ti je ostalo.

Još jedna korisna stvar je da pratiš kada najčešće odgađaš. Neko zapne navečer, neko poslije predavanja, neko čim uzme telefon. Kad prepoznaš obrazac, lakše uvodiš jednostavne promjene koje zaista rade.

Izvor: studomat.ba