Kako se spremiti za ispit u zadnji čas bez panike

Telefon pokazuje 22:47, ispit je sutra u 9, a skripta ima 126 stranica. Cimer uči naglas, kafa se hladi, a u glavi se vrti samo jedno, nemam vremena. To je trenutak kada mnogi studenti izgube više energije na paniku nego na stvarno spremanje.

Ako si ikada otvorio materijal tek večer prije roka, nisi jedini. Problem nije samo manjak vremena, nego osjećaj da je sve jednako važno. A nije. Kad sati cure, najbolji potez nije savršeno učenje, nego pametno biranje onoga što donosi najviše bodova.

Prvo smiri haos, pa otvori knjigu

Kad te uhvati stres pred ispitni rok, mozak lako sklizne u blokadu. Gledaš u naslove, preskačeš s jedne lekcije na drugu i na kraju ne zapamtiš skoro ništa. Zato prvih deset minuta ne služi za učenje, nego za red.

Uzmi papir ili otvori bilješke i napiši šta stvarno moraš proći. Ne sve, nego ono što je najveći prioritet. Ako profesor stalno pita definicije, pojmove i podjele, kreni od toga. Ako voli zadatke, traži primjere i tipične obrasce.

Dobar mini plan za zadnji čas izgleda ovako:

• izdvoj najčešća pitanja ili teme
• podijeli gradivo na kratke cjeline
• ostavi zadnjih 30 minuta za ponavljanje

Student koji radi popodnevnu smjenu često ima samo nekoliko večernjih sati za učenje. U takvoj situaciji nema prostora za perfekcionizam. Treba ti jasan plan, ne osjećaj krivice što nisi počeo ranije.

Uči ono što može donijeti prolaz

Kada je ostalo malo vremena, cilj nije znati sve. Cilj je prepoznati šta najviše vrijedi na ispitu. Pregledaj stara pitanja, poruke iz grupe, naglašene dijelove sa predavanja i skriptu koju svi koriste. Tu se često krije pola posla.

Ako pred sobom imaš skriptu od više od 100 stranica, nemoj je čitati od prve do zadnje. Traži ključne pojmove, definicije, podjele, formule i primjere koje možeš brzo usvojiti. Čitaj aktivno, zastani i pokušaj svojim riječima prepričati ono što si upravo pročitao.

Studentica koja sutra ima kolokvij iz sociologije često napravi istu grešku, podvlači sve. Pametnije je izdvojiti pet oblasti i za svaku napisati po tri do četiri rečenice koje možeš ponoviti bez gledanja. To je mnogo korisnije od pasivnog listanja.

Kratki blokovi rade bolje od maratona

Kad se spremaš u zadnji čas, maratonsko sjedenje nad knjigom zvuči ozbiljno, ali često daje slab rezultat. Mnogo bolje prolaze kratki blokovi od 25 do 30 minuta, pa pet minuta pauze. Tako držiš pažnju i manje se umaraš.

U tim blokovima fokusiraj se samo na jednu cjelinu. Bez poruka, bez stalnog provjeravanja sata, bez otvaranja deset tabova. Puna koncentracija u pola sata vrijedi više od dva sata nervoznog sjedenja.

Ako je ispit ujutro, nemoj učiti do pred samu zoru. Student koji zaspi u 4 i ustane u 7 često na ispitu zaboravi i ono što je znao. Dva sata sna manje ne znače automatski i dva sata više znanja. Nekad je odmor pred ispit najbolji način da sačuvaš glavu.

Ne traži motivaciju, traži ritam

Najveća zamka zadnjeg trenutka je čekanje da ti se “radi”. To se obično ne desi. Kreni i bez raspoloženja. Nakon desetak minuta mozak uhvati ritam, a kad vidiš da nešto ipak ulazi u glavu, stres malo popusti.

Pomaže i da sebi postaviš male zadatke. Nauči jednu tabelu, pa jednu definiciju, pa tri pitanja. Svaki mali završeni korak stvara osjećaj kontrole. To je posebno važno kad te pritisne stres pred rok i imaš osjećaj da kasniš za svime.

Ako usput pišeš i seminarski rad ili balansiraš učenje uz posao, ne poredi se s kolegama koji imaju više vremena. Tvoj zadatak je da od svojih nekoliko sati izvučeš maksimum. Nekad je dovoljno za prolaz sasvim dobar cilj.

izvor: studomat.ba