Prakse i stažiranja: Ključ za ulazak na tržište rada
Prakse i stažiranja pomažu mladima da steknu iskustvo, kontakte i prvo zaposlenje. Ulazak na tržište rada jedan je od najvećih izazova za mlade u Bosni i Hercegovini. Stopa nezaposlenosti mladih u BiH kreće se među najvišima u Europi. Glavni razlog leži u raskoraku između obrazovnog sistema i potreba poslodavaca. Mladi završavaju škole i fakultete s teorijskim znanjem, ali bez praktičnih iskustava koja su presudna u poslovnom svijetu. Zbog toga prakse i stažiranja postaju ključna karika koja spaja obrazovanje i rad. Oni omogućavaju studentima i diplomcima da u realnom radnom okruženju primijene naučeno gradivo i steknu vještine potrebne za tržište rada. Prednosti za mlade Prakse i stažiranja imaju višestruke benefite za mlade:
- Praktična znanja: kroz rad na konkretnim zadacima uče se procedure, alati i poslovni procesi.
- Profesionalne vještine: komunikacija, timski rad, organizacija i odgovornost razvijaju se kroz svakodnevni angažman.
- Kontakti i mreža poznanstava: mladi ulaze u profesionalne krugove i uspostavljaju odnose koji često vode do prvog zaposlenja.
- Samopouzdanje i sigurnost: iskustvo rada pomaže da se lakše prevaziđe nesigurnost prilikom prvih razgovora za posao.
Dobit za poslodavce
Prakse i stažiranja nisu korisne samo za mlade, već i za poslodavce. Kroz angažovanje praktikanata i pripravnika, kompanije dobijaju mogućnost da:
- prepoznaju i oblikuju buduće kadrove,
- osiguraju kontinuitet znanja i mladih talenata,
- uvode inovativne ideje kroz energiju i svježinu koju donose mladi.
U praksi se pokazuje da poslodavci često odlučuju da zaposle praktikante koji su se pokazali uspješnima tokom stažiranja. Na taj način smanjuje se rizik od zapošljavanja, jer je kandidat već prošao kroz proces prilagodbe.
Institucionalna podrška i izazovi
U Bosni i Hercegovini već godinama postoje programi podrške mladima kroz javne službe za zapošljavanje, univerzitete i međunarodne organizacije. Neki fakulteti obavezno uvode stručne prakse, dok pojedine kompanije organizuju programe pripravništva finansirane iz vlastitih resursa ili u saradnji s projektima poput Erasmus+ i UNDP inicijativa.
Međutim, problem nastaje kada prakse i stažiranja nisu plaćena, što često obeshrabruje mlade. Plaćeno stažiranje važno je jer pruža osjećaj vrijednosti i motivacije, ali i omogućava studentima iz manje privilegovanih sredina da učestvuju bez dodatnog finansijskog tereta.
Primjeri dobre prakse
U BiH je sve više kompanija koje razvijaju programe za mlade. IT sektor, bankarstvo i međunarodne organizacije prednjače u ponudi kvalitetnih stažiranja. Primjeri pokazuju da mladi koji prođu kroz takve programe imaju veću šansu za zapošljavanje, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
S druge strane, pozitivni primjeri dolaze i iz susjednih zemalja gdje su obavezna stažiranja regulisana zakonom, što bi moglo biti poticaj i za BiH da sistemski uredi ovu oblast.
Prakse i stažiranja nisu samo prolazna faza u životu mladih, nego strateški alat za smanjenje nezaposlenosti i jačanje konkurentnosti ekonomije. Oni koji prepoznaju značaj ovih programa i aktivno ih koriste – bilo mladi, bilo poslodavci – dugoročno ostvaruju korist.
Za mlade, prakse predstavljaju ulaznicu na tržište rada. Za poslodavce, one su investicija u buduće kadrove. A za društvo u cjelini, kvalitetna praksa znači manje odlazaka mladih i jačanje domaće radne snage.