Razbijanje rodnih stereotipa: Kako osnažiti žene u STEM industrijama

Ovakvi stereotipi često dovode do predrasuda i diskriminacije.

Na primjer, u mnogim društvima postoje duboko ukorijenjeni stereotipi prema kojima su žene manje sposobne za tehničke, matematičke i naučne zadatke, zbog čega se često smatraju manje prikladnim za karijere u STEM industrijama (nauka, tehnologija, inženjering i matematika).

Ovi stereotipi mogu imati ozbiljne posljedice, jer smanjuju samopouzdanje žena, obeshrabruju ih od daljnjeg obrazovanja i karijera u tim poljima, te doprinose neravnoteži među spolovima u industrijama koje su ključne za inovacije i tehnološki napredak.

Takvi rodni stereotipi također mogu ograničiti mogućnosti zapošljavanja i profesionalnog razvoja žena u STEM područjima.

Na primjer, žene koje pokreću karijeru u tehnologiji ili inženjeringu suočavaju se s preprekama u obliku negativnih predrasuda, manjka mentora i nedostatka uzora, jer se često smatra da su “muške” osobine, poput analitičkog razmišljanja i tehničke preciznosti, potrebne za uspjeh u tim industrijama.

Mentorstvo igra ključnu ulogu u karijeri mladih žena

Altijana Hromić-Jahjefendić, vanredna profesorica i dekanesa Fakulteta prirodnih i tehničkih nauka na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), u razgovoru za naš portal ističe da društvene i kulturne predrasude značajno utiču na odluku žena da se upuste u nauku i tehnologiju. Navodi da se mnoge žene suočavaju s preprekama koje proizlaze iz negativnih stereotipa i očekivanja koja društvo postavlja prema njihovim sposobnostima u tim oblastima.

“Ove predrasude često dovode do nedostatka samopouzdanja i osjećaja pripadnosti, što može smanjiti motivaciju za ulazak u STEM oblasti”, mišljenja je.

Na pitanje da li je kao žena u nauci naišla na prepreke ili izazove tokom svoje karijere, odgovorila je da nije imala prepreka ili izazova koji su direktno uticali na tok njene karijere. Iako je bilo trenutaka s poteškoćama i povremenim “kočenjem”, smatra da su se svi ti izazovi uspješno rješavali na pravi način, kroz profesionalni pristup i podršku okoline.

Hromić-Jahjefendić dalje navodi da mentorstvo igra ključnu ulogu u karijeri mladih žena u nauci i tehnologiji.

“Pristup mentorima koji razumiju izazove s kojima se žene suočavaju može pomoći u prevazilaženju prepreka. Mentori mogu pružiti podršku, savjete i umrežavanje koje je ključno za profesionalni razvoj. Također, prisustvo žena na vodećim pozicijama može poslužiti kao inspiracija i motivacija za mlađe generacije”, rekla je za Akta.ba.

Institucije kaže mogu učiniti mnogo kako bi povećale zastupljenost žena u nauci i tehnologiji. To uključuje:

• Promoviranje rodno senzitivnog obrazovanja koje će osnažiti djevojčice/mlade žene da se bave STEM predmetima.
• Uvođenje programa podrške i mentorstva koji će omogućiti ženama da razvijaju svoje vještine i znanja.
• Podsticanje radne sredine bez predrasuda, gdje se gleda sposobnosti pojedinaca bez obzira na pol.

Različitost u timovima može poboljšati kreativnost i inovacije

Prema njenim riječima, žene donose jedinstvene perspektive i pristupe rješavanju problema koji mogu obogatiti naučne i tehnološke discipline. Ističe da različitost timova može poboljšati kreativnost, inovacije i donošenje odluka.

“To može doprinijeti razvoju proizvoda i usluga koje su inkluzivnije i bolje odgovaraju potrebama šire populacije”, navela je.

Altijana smatra da budućnost žena u nauci izgleda obećavajuće, ali da još uvijek postoje značajne prepreke koje treba prevazići.

“Postoji nada za značajniji napredak kroz kontinuirane napore na razbijanju stereotipa, pružanju podrške ženama i stvaranju inkluzivnijih radnih okruženja. U posljednje vrijeme primjećuje se povećanje interesa djevojaka za STEM oblasti, što može dovesti do promjene percepcije o ženama u ovim disciplinama”, zaključila je.

Mnoge žene nemaju jednaka iskustva u STEM industrijama

Ilda Selimović, magistrica mašinstva, koja trenutno radi u Željezari Ilijaš kao inženjerka kvalitete, također smatra da predrasude koje postoje prema ženama u ovim industrijama često se temelje na tradicionalnim rodnim stereotipima, koji mogu oblikovati odluke žena već u ranoj fazi obrazovanja. Kada su mlade žene pod uticajem mišljenja ljudi iz svog najbližeg okruženja, kao što su roditelji, prijatelji ili nastavnici, i ako ti ljudi nesvjesno negiraju ili minimiziraju mogućnost da žena bude uspješna u STEM područjima, to može imati veliki uticaj na izbor karijere.

“Tokom studiranja, ja nisam imala negativnih iskustava, jer su nas profesori tretirali jednako, i na kraju klasifikovali isključivo prema postignutim rezultatima. Također se, ni u svojoj dosadašnjoj karijeri, nisam susrela sa bilo kakvim problemima samo zato jer sam žena. Na ovo pozitivno iskustvo su, vjerovatno, veliki uticaj imali i moji stavovi, već formirani načini razmišljanja, i jasno postavljeni ciljevi čijem ostvarenju sam težila bez obaziranja na okruženje u kojem sam se nalazila”, ispričala je Ilda za Akta.ba.

Nažalost, kaže da poznaje mnogo žena koje nemaju jednako iskustvo u STEM oblastima, jer su se suočavale s predrasudama da žene nisu dovoljno jake ili sposobne za uspjeh u ovom polju.

“Smatram da je važno razgovarati o ovim izazovima kako bismo podstakli pozitivne promjene i omogućili svim ženama da se ravnopravno takmiče i prave zavidne rezultate i u ovakvim oblastima”, mišljenja je.

Ilda Selimović

Na pitanje da li joj je bilo teže da napreduje u STEM oblastima, te da li bi lakše i ranije postigla uspjeh da se rodila kao muškarac, odgovorila je naprotiv, te da smatra da njen spol nije predstavljao prepreku za napredovanje.

“Prkosila sam stereotipima, i uvijek se trudila biti primjer kako žena može mnogo više od društvenih očekivanja. Često sam, svjesno, preuzimala poslove za koje se smatralo da će ih uraditi neki muškarac, i njima se maksimalno posvećivala kako bi rezultati bili i bolji od očekivanih. Ovakav pristup poslovima u našem društvu je, često, znao iznenaditi i poslodavce, te se moje zalaganje prepoznalo i bilo validirano”, rekla je.

Politika zapošljavanja koja favorizuje rodnu ravnopravnost

Prema njenim riječima politika zapošljavanja koja favorizuje rodnu ravnopravnost doprinijela bi povećanju broja žena u vodećim pozicijama unutar STEM industrije. Smatra da je ključ za napredak u STEM oblastima u razbijanju predrasuda i tradicionalnih stereotipa, te u povećanju broja žena u obrazovanju i njihovoj podršci u razvoju karijere. Također, ističe značaj razvoja modela koji će inspirisati buduće generacije. Žene koje danas zauzimaju vodeće pozicije postaju uzori, motivirajući djevojke da se obrazuju i grade karijere u ovim oblastima. Ovakav pristup doprinosi dugoročnim promjenama u industrijama koje su tradicionalno bile dominirane muškarcima.

Ističe da se studij i poslovni svijet dosta razlikuju. Profesori na fakultetu, većinom, ne vrše klasifikaciju studenata na ovaj način, te jednako podržavaju i žene i muškarce na putu sticanja znanja.

“U proizvodnim pogonima je to varijabilno u zavisnosti od industrije i pozicije žene u istoj. Često muškarcima, na prvo upoznavanje, bude čudno otkud žena na takvom radnom mjestu, otkud opredjeljenje prema takvim poslovima, ali se svaka od nas može razvijati i napredovati ukoliko ima jasne stavove, posvećenost poslovnim obavezama i istrajnost u njihovom izvršavanju”, ispričala je.

Žena na rukovodećoj poziciji i izazovi u uspostavljanju autoriteta

Ilda je uključena u proizvodne procese na rukovodećim pozicijama otkako je počela svoju karijeru, što je, na početku kaže, izazivalo skeptičnost kod njenih kolega muškaraca. Međutim, kroz njen profesionalni pristup, posvećenost i odlučnost, brzo im je pokazala da nije samo kvalifikovana za tu funkciju, već da može uspješno upravljati svim zadacima koju su dolazili s tom pozicijom.

S vremenom su njeni rezutati govorili sami za sebe, a izgradnja povjerenja s timom je bila ključna za postizanje uspjeha. Prema njenim riječim ovo iskustvo joj je pokazalo koliko je važno zauzeti pravi stav i pokazati da se sposobnost i liderstvo ne vežu isključivo za muškarce, već da zavise od stručnosti i posvećenosti i žena i muškaraca podjednako.

“Tokom svog angažmana u proizvodnim procesima, suočavala sam se sa izazovima u uspostavljanju autoriteta unutar tima, posebno kao žena u industriji. Iako je na početku bilo skeptičnosti, uspjela sam to prevazići kroz lični primjer vrijednog uposlenika. Svakodnevno sam pokazivala svoju volju za radom, posvećenost i predanost, što je u konačnici doprinijelo uspostavi autoriteta. Trudila sam se da kroz organizaciju radnih aktivnosti olakšam posao svakom pojedincu, istovremeno stvarajući radnu atmosferu koja je podsticala produktivnost i zajedništvo”, ispričala je, dodajući kako je vjerovala da motivacija i dobra komunikacija mogu biti ključ za uspjeh, pa je uvijek nastojala biti uzor i podrška svom timu. Takav pristup je i doveo do boljih rezultata i kvalitete međusobne saradnje.

Radnike birati shodno njihovim rezultatima, a ne spolnoj pripadnosti

Nermina Memić, magistrica arhitekture, od najranijeg djetinjstva pokazivala je talenat za crtanje, kreativnost i pedantnost. Fascinirala ju je arhitektura, razmišljajući o proporcijama zgrada i njihovoj unutrašnjoj organizaciji. Odluka da upiše Arhitektonsku školu i kasnije Arhitektonski fakultet u Sarajevu bila je prirodan korak u njenoj karijeri.

Ističe da tokom studiranja nije iskusila nikakve prepreke zbog svog spola i tretman koji je dobijala bio je isti kao i kod njenih muških kolega.

“Podrška i kvalitet mentorstva svakako ovisi od profesora. Iako podrška mnogo znači, smatram da ona nije ključna za uspjeh žene na ovom polju, već da njen uspjeh zavisi od njene požrtvovanosti”, mišljenja je.

Nermina Memić

Iako je u prošlosti postojalo razmišljanje da arhitektura nije “ženski” posao, Nermina je svjesna da se u posljednje vrijeme ta percepcija značajno mijenja. Napredak društva, zajedno sa uspjesima prethodnih generacija žena u arhitekturi, doprinio je tome da danas nije ništa neuobičajeno vidjeti žene koje su stručnjakinje u tehničkim područjima, uključujući arhitekturu.

“Promijenila se percepcija kao i u mnogim drugim strukama. Prethodne generacije arhitektica su doprinijele da danas nije veliko iznenađenje vidjeti ženu stručnjakinju u tehničkoj oblasti”, izjavila je, dodajući da bi od društva trebalo očekivati da se žene postavljaju na odgovornija radna mjesta. Muškarci su zastupljeniji na tim pozicijama, a možda to u nekim slučajevima nije činjeno prema sposobnosti nego prema spolnoj pripadnosti.

Nermina je također mišljenja da bi politika zapošljavanja koja favorizuje rodnu ravnopravnost doprinijela povećanju broja žena u vodećim pozicijama unutar STEM industrije.

“Smatram da bi takva politika dala dobre rezultate, ali isto tako smatram da je ključno zanimanje birati shodno interesovanju, a radnike birati shodno njihovim rezultatima, a ne spolnoj pripadnosti”, zaključila je u razgovoru za Akta.ba.

Iako se percepcija o ženi u nauci, tehnologiji, inženjeringu i matematici mijenja, još uvijek postoji duboko ukorijenjeno uvjerenje da su ove industrije “muške” i da žene nemaju dovoljno sposobnosti za uspjeh u njima. Međutim, žene koje su uspješno prešle ove prepreke i ostvarile značajan uspjeh, poput Altijane Hromić-Jahjefendić, Ilde Selimović i Nermine Memić, pokazuju da spol nije prepreka za profesionalni razvoj, već da je ključ u posvećenosti, stručnosti, podršci mentora i stvaranju prijateljskih radnih okruženja.

Svi ovi primjeri ukazuju na važnost razbijanja predrasuda, podrške kroz obrazovanje i mentorstvo, te jačanja žena na liderskim pozicijima što može biti ključ za promjene u društvu i industrijama koje su tradicionalno bile dominirane muškarcima. Kroz politiku rodne ravnopravnosti i obrazovanje koje potiče djevojke i žene na bavljenje STEM oblastima, možemo očekivati veću ravnotežu u industrijama koje su ključne za inovacije i tehnološki napredak. Žene u ovim područjima ne samo da mogu doprinositi razvoju, nego mogu inspirisati buduće generacije i promijeniti kulturnu percepciju o njihovoj ulozi u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.

Erna Krnić

- Akta.ba