Samo 11% građana Bosni i Hercrgovini ima diplomu
Prema podacima Svjetske banke, tek svaki jedanaesti stanovnik BiH stariji od 25 godina ima završen fakultet, što zemlju svrstava na samo dno evropske ljestvice po visokom obrazovanju.
Tek svaki jedanaesti građanin BiH stariji od 25 godina ima završen fakultet. Prema podacima Svjetske banke, Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu evropske ljestvice po postotku visokoobrazovanog stanovništva, sa svega 11,3 odsto. U državama poput Irske, Luksemburga, Švicarske i skandinavskih zemalja, oko 40 odsto stanovništva ima visoko obrazovanje.
Izabrani funkcioneri šalju loše poruke
Na dnu smo i u regionu – u Hrvatskoj 22 odsto građana starijih od 25 godina ima fakultetsku diplomu, u Srbiji 20 odsto, a u Crnoj Gori 19,6. Stručnjaci upozoravaju da mladi sve češće smatraju da obrazovni uspjeh nije presudan i da se okreću snalažljivosti, pa čak i nedozvoljenim metodama. Obrazovanje više nije dovoljno vrednovano, a negativan primjer dolazi iz politike, gdje funkcije često obavljaju osobe sa upitnim obrazovanjem.
Diploma se kupuje
Sociolog Jadranka Berić ističe da uzroci ovakvih pokazatelja nisu jednostavni, nego višeslojni te uključuju ekonomsku nesigurnost, masovnu emigraciju i nedovoljna ulaganja u obrazovanje. –Period tranzicije donio je naglo širenje privatnih fakulteta, što je dovelo do gubitka težine diplome. U dijelu privatnog sektora pojavila se praksa njene kupovine, što je proizvelo nepovjerenje u instituciju diplome i obezvrijedilo rad državnih univerziteta., navodi Berićeva za „Nezavisne novine“.
Dodaje da takva situacija utiče na stavove mladih, koji sve češće razlikuju formalnu diplomu od stvarnog znanja. –Kada se uspjeh može graditi preko prečica, veza ili novca, javlja se osjećaj da trud nema smisla. Obrazovanje se doživljava kao formalnost, a ne kao ognjište znanja koje gradi društvo., naglašava Berićeva. Prema njenim riječima, zadatak univerziteta je da vrate povjerenje u diplome, pokazujući da one predstavljaju simbol stvarnog truda i znanja.
– Kupljena diploma nikada ne može postati znanje. Ona urušava ugled fakulteta, a zajednici donosi slabost. Samo znanje stečeno radom i poštenjem može biti temelj napretka. Ipak, važno je reći da ljudi mogu biti uspješni i bez diplome., dodaje Berićeva.
Novinar Elvir Padalović naglašava da podaci Svjetske banke jasno oslikavaju stanje u BiH. –Umjesto da ulažemo u obrazovanje i takmičimo se u nauci i istraživanju, zarobljeni smo u okvirima dnevne politike koja nas usporava. Upravo su ovi podaci uzrok mnogih društvenih problema., izjavio je Padalović za „Nezavisne novine“.
Na Univerzitetu u Banjoj Luci, u posljednjih šest ciklusa studija na prvu godinu se upisuje oko 2.100 brucoša. Mnogi, međutim, ne završe studije te se okreću privremenim poslovima i konobarskim angažmanima, gdje zarada nerijetko premašuje onu koju bi imali sa diplomom. Broj upisanih studenata na prvu godinu prvog ciklusa iznosio je 2.130 u 2020/2021, 2.104 u 2021/2022, 2.045 u 2022/2023, 2.020 u 2023/2024, 2.024 u 2024/2025, dok je u 2025/2026. upisano 2.396 studenata.